Naučnici pronašli „šesto čulo“ kod jedne vrste životinja

Vreme čitanja: oko 1 min.

Tokaj gekon ima skriveni čulni mehanizam koji mu omogućava da oseća vibracije

Foto: Shutterstock/Lauren Suryanata

Biolozi sa Univerziteta u Merilendu identifikovali su „šesto čulo“ kod jedne životinje – oni su otkrili da tokaj gekon ima skriveni čulni mehanizam koji mu omogućava da oseća vibracije pomoću organa obično povezanog sa održavanjem ravnoteže.

U studiji objavljenoj u Current Biology istraživači navode da gekoni koriste sakulus, deo unutrašnjeg uva obično povezivan sa održavanjem ravnoteže i položajem tela, da detektuju vibracije niskih frekvencija, navodi se u saopštenju Univerziteta u Merilendu (UMD).

Kako navode istraživači, ovo „šesto čulo“ ima i ulogu u normalnom sluhu gekona, kao i u načinu na koji registruju svet oko sebe. Tim veruje da je moguće da ovaj do sada neprepoznati mehanizam možda postoji i kod drugih gmizavaca, što bi moglo da sruši uobičajeno viđenje čula sluha kod životinja i njegove evolucije.

- Uvo, koliko znamo, čuje zvuk koji se prenosi vazduhom. Međutim, ovaj unutrašnji organ, obično povezan sa održavanjem ravnoteže, pomaže gekonima da detektuju vibracije koje „putuju“ kroz zemlju ili vodu. Ovaj mehanizam postoji kod vodozemaca i riba, a sada je dokazano da je očuvan i kod guštera. Naša otkrića pružaju nova znanja o razvoju čula sluha od onog kod riba do onog koji imaju kopnene životinje – rekla je u saopštenju Katrin Kar, profesorka biologije na UMD.

Sakulus može da primeti blage vibracije od 50 do 200 Herca, što je spektar ispod onog koji gekoni obično mogu da čuju. Dok gekoni mogu da čuju zvuk koji putuje kroz vazduh, mnogi gmizavci nemaju tu sposobnost.

Glavni autor studije Davej Han, postdoktorand na UMD, kaže da otkriće nove uloge sakulusa kod gekona može da dovede do boljeg shvatanja komunikacije kod drugih životinja sa ograničenim čulom sluha.

- Za mnoge zmije i guštere misli se da su neme ili gluve. Ali ispostavlja se da bi mogle da komuniciraju pomoću signala vibracijama – rekao je on.

(Telegraf Nauka/CMNS UMD)