Otrov pauka spas za pčele
Otrovi pauka sadrže sastojke koji bi mogli dovesti do novog tretmana za zaštitu medonosnih pčela od smrtonosne grinje Varroa destructor. To je pokazala studija koju je predvodio Univerzitet u Sanšajn Koustu (UniSC).
Istraživači su identifikovali komponente u otrovima tasmanijskog pećinskog pauka i džinovskog japanskog levkastopletnog pauka koje su ubile parazitske grinje bez nanošenja štete pčelama, saopštio je Univerzitet u Sanšajn Koustu.
Volker Hercig, profesor na Univerzitetu u Sanšajn Koustu i glavni autor studije, rekao je da je ovo otkriće prvi korak ka pronalaženju novog, ekološki prihvatljivog načina za borbu protiv parazitske grinje, koja uništava pčelinja društva širom sveta.
- Testirali smo 50 otrova, uglavnom pauka i škorpija, nanoseći ih spolja na grinje. Otkrili smo da je više od 75 odsto otrova ubilo grinje u roku od 24 sata. Za dalju analizu odabrali smo dva najmoćnija otrova pauka – rekao je dr Hercig i dodao:
- Izolovali smo specifičnu komponentu, nazvanu peptid, iz svakog od ova dva otrova i naneli ih na tela varoa. Peptidi su ubili samo grinje, dok su pčele preživele. Ovi peptidi, koje smo nazvali Ht1a i Gg1a, potpuno su biorazgradivi, a naši nalazi sugerišu da bi se od njih mogao razviti komercijalni, održivi tretman za infestaciju varoom u pčelinjim košnicama.
Alternativni tretmani su hitno potrebni jer grinje postaju sve otpornije na postojeće hemijske pesticide, što dovodi do masovnog uništavanja pčelinjih društava u Australiji i širom severne hemisfere.
U studiji su učestvovali saradnici sa UniSC-a, Univerziteta u Kvinslendu, Univerziteta u Oslu, Univerziteta u Gentu u Belgiji i Švajcarskog centra za istraživanje pčela Agroscope.
Dr Hercig je naveo da će sledeći koraci uključivati testiranje ova dva peptida na pčelama koje nose varou, kao i njihovu primenu u zaraženim košnicama kako bi se procenilo koliko su efikasni u realnim uslovima.
Otrovi korišćeni u studiji potiču iz biobanke otrova arahnida dr Herciga (koja trenutno sadrži 640 otrova paukova i 230 otrova škorpija), a koja je najveća te vrste na svetu.
- Ovo istraživanje svetske klase koje predvodi UniSC bavi se jednom od najhitnijih pretnji globalnoj bezbednosti hrane. To odražava posvećenost UniSC-a održivosti, sa ciljem da se zaštiti poljoprivreda u Australiji i širom sveta – rekla je Helen Bartlet, rektorka Univerziteta u Sanšajn Koustu.
Studija je objavljena u npj Drug Discovery.
(Telegraf Nauka/University of the Sunshine Coast)