Profesorki Gordani Vunjak-Novaković u Parizu uručeno prestižno priznanje

A. I.
Vreme čitanja: oko 3 min.

Gordana Vunjak-Novaković... Foto: BERTRAND RINDOFF PETROFF / Bestimage / Profimedia

Na svečanoj ceremoniji održanoj sinoć u sedištu Uneska u Parizu, profesorki Gordani Vunjak-Novaković uručena je prestižna internacionalna nagrada „L’Oréal–UNESCO Za žene u nauci“ za 2026. godinu. Srpsko-američka naučnica, pionirka regenerativne medicine i profesorka Univerziteta Kolumbija, nagrađena je kao laureatkinja za Severnu Ameriku za svoj izuzetan doprinos razvoju bioinženjerstva ljudskih tkiva i unapređenju ljudskog zdravlja.

Profesorka Vunjak-Novaković priznanje je dobila za pionirski rad u oblasti inženjerstva ljudskih tkiva, uključujući razvoj tehnologija za uzgajanje koštanih graftova prilagođenih svakom pacijentu, kao i bioinženjerstvo ljudskih pluća za transplantacije koje spasavaju živote. Njena istraživanja pomeraju granice regenerativne medicine i otvaraju nove mogućnosti za razvoj personalizovanih terapija.

Posebno značajan doprinos predstavlja razvoj sistema poznatih kao „organi na čipu“, koji verno reprodukuju složenost ljudskih bolesti, uključujući kardiomiopatije i metastatske oblike karcinoma. Ove tehnologije omogućavaju naučnicima da proučavaju bolesti i testiraju terapije na način koji je bliži stvarnim uslovima u ljudskom organizmu.

U Laboratoriji za matične ćelije i inženjerstvo tkiva na Univerzitetu Kolumbija, profesorka Vunjak-Novaković sa svojim timom razvija tehnologije za uzgajanje ljudskih tkiva u laboratorijskim uslovima radi regeneracije tela – od zarastanja preloma kostiju do oporavka oštećenih pluća, jetre i srca. Njena dugoročna vizija jeste stvaranje univerzalnih matičnih ćelija koje bi omogućile regeneraciju vitalnih organa bez potrebe za imunosupresivnim terapijama nakon transplantacije.

– Naš rad često opisujem kao radionicu za telo, za tretiranje povređenih ili obolelih organa, čime pomažemo ljudima da žive duže i zdravije – rekla je profesorka Vunjak-Novaković. – Naša vizija je da uzgajamo biološke zamene za ljudska tkiva tako što ćemo ćelijama dati „uputstva“ kako da formiraju funkcionalna tkiva prilagođena svakom pacijentu. U krajnjem ishodu, ovaj rad će omogućiti delotvorne personalizovane terapije.

Gordana Vunjak-Novaković... Foto: BERTRAND RINDOFF PETROFF / Bestimage / Profimedia

Ovogodišnje laureatkinje izabrane su među rekordne 504 nominacije iz 89 zemalja sveta. Nagrade su uručene naučnicama koje svojim istraživanjima daju ključan doprinos rešavanju globalnih zdravstvenih i ekoloških izazova – od regenerativne medicine i genomike do poljoprivrednih inovacija i istraživanja uticaja ishrane na mentalno zdravlje.

Uz profesorku Vunjak nagrade su dobile profesorka Lizl Cilke za srčane i kardiovaskularne sisteme (laureatkinja za Afriku i arapske države), profesorka Felise Džaka za oblast psihijatrije (laureatkinja za Aziju i Pacifik), profesorka Sara A. Tajhman u oblasti biologije ćelije (laureatkinja za Evropu) i laureatkinja za Latinsku Ameriku i Karibe – profesorka Rakel Lija Čan u oblasti poljoprivredne biotehnologije.

Program „L’Oréal–UNESCO Za žene u nauci“, koji ove godine obeležava svoje 28. izdanje, do sada je podržao više od 5.000 naučnica iz preko 140 zemalja sveta. Od 1998. godine dodeljene su 142 međunarodne nagrade, a čak sedam laureatkinja kasnije je osvojilo Nobelovu nagradu za nauku.

Govoreći o značaju programa, Žan-Pol Agon, predsednik Fondacije L’Oréal, istakao je da žene imaju ključnu ulogu u napretku nauke, ali da se i dalje suočavaju sa sistemskim preprekama koje ograničavaju njihov pun doprinos naučnim istraživanjima.

– Ove godine naš program dostigao je istorijsku prekretnicu: podržano je 5.000 naučnica u 140 zemalja sveta. To je 5.000 žena koje su, uprkos preprekama, dobile priliku da pomeraju granice nauke – poručio je Agon.

Generalni direktor Uneska Halid el-Enani naglasio je da nauka može ostvariti svoj puni potencijal samo kada je otvorena za sve talente, te da osnaživanje žena u nauci predstavlja preduslov za inovacije i održivi razvoj.

– Laureatkinje za 2026. godinu predstavljaju oličenje transformativne snage nauke kada različitost ima priliku da procveta – rekao je el-Enani.

(Telegraf Nauka)