Slobodne džinovske planete mogu da formiraju svoje planetarne sisteme: Zvezda im nije potrebna

   ≫   
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

„Odbegle“ ili slobodno plutajuće planete imaju potencijal da formiraju sopstvene minijaturne planetarne sisteme i bez potrebe za zvezdom, pokazalo je novo istraživanje naučnika sa Univerziteta u Sent Endruzu.

Koristeći podatke koje je prikupio Svemirski teleskop Džejms Veb, istraživači su ispitali mlade izolovane objekte sa masov od 5 do 10 puta većom od mase Jupitera, saopštio je Univerzitet u Sent Endruzu.

Ovi objekti mogu, po svojim osobinama, da se porede sa džinovskim planetama, ali, za razliku od njih, ne kruže oko zvezde već slobodno lete kroz svemir.

Planete i infracrveni spektar

Slobodno plutajuće planete je teško primetiti jer je njihova svetlost veoma slaba i uglavnom odbijaju svetlo u infracrvenom spektru. Ipak, one su ključne za važna pitanja u astrofizici. Trenutna istraživanja sugerišu da su ovo objekti sa najmanjom masom formirani poput zvezda nakon kolapsa džinovskih oblaka gasa.

Za razliku od zvezda, nemaju dovoljno mase da se pokrene fuzija u njihovom jezgru. U teoriji je moguće i da su neke od njih formirane na način sličan planetama, u orbiti oko zvezde, pa da su onda izbačene iz „planetarnih jaslica“.

Istraživači sa Fakulteta za fiziku i astronomiju i njihovi koautori iz SAD, Italije, Irske, Engleske i Portugalije posmatrali su 8 ovakvih objekata, od kojih su svi bili veoma mladi, kako bi saznali više o njihovom ranom razvoju. Koristili su dva instrumenta na Svemirskom teleskopu Džejms Veb opremljenom izuzetno osetljivim infracrvenim instrumentima. Analizirana su detaljna spektroskopska posmatranja ovih objekata, sa neviđenom spektralnom pokrivenošću i osetljivošću, sprovedena od avgusta do oktobra 2024. godine.

Ovaj rad detaljno opisuje ove objekte i potvrđuje da imaju mase slične veličini Jupitera. Šest od njih ima višak emisije u infracrvenom spektru, uzrokovan toplom prašinom u njihovoj neposrednoj blizini. Ovo je karakterističan znak diskova, spljoštenih struktura koje su rodno mesto planeta.

Posmatranja takođe pokazuju emisiju silikatnih zrna u diskovima, sa jasnim znacima rasta prašine i kristalizacije – tipičnim prvim koracima u formiranju stenovitih planeta. Emisija silikata je ranije pronađena kod zvezda i smeđih patuljaka, ali ovo je prva detekcija kod objekata planetarne mase. Ovaj rad se nadovezuje na prethodno objavljeni rad sa Univerziteta u Sent Endruzu koji pokazuje da diskovi oko slobodno plutajućih objekata planetarne mase mogu opstati nekoliko miliona godina, što je dovoljno vremena za formiranje planeta.

Minijaturni planetarni sistemi

- Ove studije pokazuju da objekti sa masama uporedivim sa masama džinovskih planeta imaju potencijal da formiraju sopstvene minijaturne planetarne sisteme. Ti sistemi bi mogli biti poput Sunčevog sistema, samo umanjeni za faktor 100 ili više u masi i veličini. Da li takvi sistemi zaista postoje, ostaje da se vidi – rekao je dr Aleks Šolc, glavni istraživač na projektu.

- Ova otkrića pokazuju da se gradivni elementi za formiranje planeta mogu naći čak i oko objekata koji su jedva veći od Jupitera i koji sami plutaju svemirom. To znači da formiranje planetarnih sistema nije isključivo za zvezde, već bi moglo funkcionisati i oko usamljenih svetova bez zvezda – rekla je dr Belinda Damijan, glavna autorka.

(Telegraf Nauka/University of St Andrews news)

Video: Sonda Parker ponovo dodirnula Sunce

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>