Ove ptice su deo kulture i folklora: Ljudi, buka i klima sad menjaju njihovo ponašanje
Dve studije indijskih istraživača pokazale su da porast ljudske aktivnosti utiče na stanište i način komunikacije himalajskog monala, ptice koja je važan deo kulture i folklora regiona, objavio je BBC.
Istraživači iz Utarakanda su tokom pet godina proučavali monala i utvrdili da razvoj infrastrukture, turizam i buka menjaju uslove u kojima ova vrsta živi.
Jedna studija pokazala je da se ptice pomeraju na veće nadmorske visine jer njihova prirodna staništa na alpskim livadama postaju sve više opterećena ljudskom aktivnošću. Druga studija pokazala je da monal menja svoje „oglašavanje“ u bučnim sredinama.
Istraživači su snimili više od 700 poziva monala na dve lokacije i utvrdili da su ptice u bučnijim područjima proizvodile zvuke sa znatno višim vršnim frekvencijama, dok su njihovi pozivi bili i kraći.
Istraživači su naveli da promene predstavljaju fleksibilan odgovor na različita akustična okruženja i ne znače nužno trajnu ili evolutivnu promenu vrste. Ipak, značajne promene u komunikaciji mogu da utiču na uspeh ptica u parenju.
Studija o staništu predviđa da će klimatske promene do 2100. godine dodatno smanjiti i destabilizovati područja pogodna za monala širom indijskih Himalaja. Promene bi mogle da primoraju ptice da se sele na veće nadmorske visine i manja, međusobno nepovezana područja, što bi otežalo razmnožavanje i povećalo rizik od dugoročnog smanjenja populacije.
Istraživači ističu da je monal važan pokazatelj zdravlja ekosistema severozapadnih Himalaja.
Oni navode da su nalazi preliminarni i da su potrebna dodatna istraživanja, ali da dve studije ukazuju na širi ekološki pritisak u regionu izazvan ljudskom aktivnošću i klimatskim promenama.
(Telegraf Nauka/Tanjug)
Video: Taš Tepeler - prava kolevka civilizacije
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.