Dve ključne vrste korala na Floridi izumrle zbog toplotnog talasa

A. I.
A. I.    ≫   
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Dve najvažnije vrste korala koje su činile okosnicu koralnog grebena Floride i Kariba sada su funkcionalno izumrle, nakon što je snažan toplotni talas u okeanu izazvao masovno uništenje kolonija, utvrdili su naučnici.

Kako navodi žurnal Science, gotovo potpuno uništenje korala koji su nekada oblikovali grebene Floride i Kariba znači da više ne mogu da obavljaju ključnu ekološku ulogu u izgradnji i očuvanju morskih ekosistema koji podržavaju veliki broj vrsta.

Ovaj fenomen, poznat kao "funkcionalno izumiranje", označava fazu neposredno pre potpunog nestanka vrste, preneo je britanski Gardijan.

Stručnjaci upozoravaju da se korali širom sveta nalaze na ivici opstanka zbog globalnog zagrevanja, koje podiže temperature mora na nivoe koje organizmi više ne mogu da podnesu.

- Vreme nam ističe. Ekstremni toplotni talasi sve su češći i intenzivniji zbog klimatskih promena. Ako odmah ne preduzmemo odlučne mere da usporimo zagrevanje okeana i ojačamo otpornost korala, rizikujemo da izgubimo još više vrsta, ne samo na Floridi, već širom sveta - rekao je glavni autor studije biolog Ros Kaning.

Analiza više od 52.000 kolonija na 391 lokalitetu duž obale pokazala je da su duž toplije obale Floride stope smrtnosti dostigle između 98 i 100 odsto, dok su u hladnijim delovima jugoistočne Floride iznosile oko 38 odsto. Obe vrste već su bile ugrožene zbog zagađenja i bolesti, ali je toplotni talas iz 2023. bio poguban za njihovu populaciju, ističu naučnici. Taj događaj izazvao je deveto izbeljivanje koralnog grebena Floride, proces tokom kojeg korali, pod stresom zbog vrućine, izbacuju simbiotske alge i gube boju, što često dovodi do njihovog uginuća.

U pokušaju da spreče potpuno uništenje, naučnici su uspostavili posebne kolekcije i morske "rasadnike" korala, kao i programe obnove grebena na Floridi, gde je u protekle četiri decenije nestalo oko 90 odsto koralnog pokrivača.

Koralni grebeni spadaju među ekosisteme najosetljivije na klimatske promene i predstavljaju dom za četvrtinu ukupnog morskog života, kao i izvor hrane i prihoda za stotine miliona ljudi širom sveta, objašnjava Gardijan.

(Telegraf Nauka/Tanjug)

Video: Projekat o osnaživanju Romkinja iz Srbije uzor evropske naučne zajednice, osvojio Grand Prize

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>