
Skladištenje ugljen-dioksida u šumama širom sveta - satelitski podaci pokazuju 15-godišnje tendencije
Šume imaju bitnu ulogu u globalnim ciklusima ugljenika pošto drveće skladišti ugljen-dioksid u stablima, granama, korenima i lišću.
Međutim, klimatske promene i ljudske aktivnosti mogu da izmene sposobnost šuma da apsorbuju ugljenik i godišnje promene u ovim količinama su veoma varijabilne u prostoru i vremenu širom planete.
Zbog toga su važne kontinuirane opservacije evolucije šumske biomase tokom dugog perioda kako bi se nadgledala ova bitna klimatska varijabla.
Istraživači su analizirali metod procene šumske biomase tokom 15-godišnjeg perioda pomoću optičkih podataka o vegetaciji dobijenih putem satelita Evropske svemirske agencije (ESA) za vlažnost tla i salinitet okeana (SMOS).
Ovo merenje kvantifikuje prozirnost sloja vegetacije, služeći kao pouzdan pokazatelj za biomasu iznad tla. Na osnovu osmatranja od 2011. do 2025, studija unapređuje razumevanje kako se podaci o vegetaciji dobijeni putem SMOS-a mogu upotrebiti za nadgledanje ugljanika smeštenog u šumskim ekosistemima.
Lansiran 2009, SMOS je jedna od misija ESA za istraživanje Zemlje. Ima jedan instrument – radiometar za mikrotalasno snimanje, koji radi u L-pojasu.
Iako je SMOS predviđen za pravljenje globalnih mapa vlažnosti tla i saliniteta okeana, ide mnogo dalje od svog prvobitnog naučnog zadatka i obezbeđuje podatke za druge svrhe – poput merenja tankog leda koji pluta u polarnim morima dovoljno precizno za prognozu i usmeravanje brodova.
Sposobnost merenja optičke dubine vegetacije, koja se može upotrebiti u cilju dodatnih saznanja o biomasi, koristi se samo u poslednje vreme i predstavlja još jedan primer kako je misija dala mnogo više od očekivanog.
Optička dubina vegetacije meri prozirnost sloja vegetacije, u ovom slučaju – šuma. Nivo prozirnosti određuje biomasa, njena struktura i voda u sloju vegetacije. To je bitna mera i zbog osetljivosti na biomasu iznad tla takođe je pokazatelj skladištenja ugljen-dioksida. Studija je proučavala metod za analizu veze između šumske biomase i merenja optičke dubine vegetacije.
SMOS može da detektuje kako signal mikrotalasnog zračenja postaje slabiji kad prolazi kroz vegetaciju. To otkriva ukupnu biomasu: suvu biomasu plus vodeni sadržaj. Nije direktno, ali je vrlo korisno, kažu naučnici.
Tokom vremena se mogu primetiti značajne tendencije – velike suše, poplave ili promene u strukturi vegetacije – ali njihovo tumačenje nije uvek jednostavno. Pošto signal uključuje i biomasu i vodu, moramo biti oprezni u pogledu toga šta zaista vidimo, objašnjavaju istraživači.
Međutim, iako satelitske opservacije misija kao što su SMOS i Biomass mogu da analiziraju odlike vegetacije u velikim razmerama, kontinuirane opservacije na tlu su takođe potrebne radi validacije podataka.
Misija Biomass, lansirana u aprilu ove godine, takođe obezbeđuje podatke o biomasi šuma. Kao SMOS, Biomass takođe ima radarski instrument za daljinsku detekciju, ali je sposoban da detektuje frekvencije na većim talasnm dužinama nego SMOS. Dok SMOS detektuje talasne dužine u L-pojasu i može da prodre kroz izvesnu vegetaciju, Biomass detektuje veće talasne dužine u P-pojasu. To omogućava dublje prodiranje u šume i dobijanje mnogo preciznijih podataka o sastavu biomase, kao i deformaciji tla.
Biomass daje detaljne strukturne informacije, naročito u tropskim oblastima. Međutim, ne pokriva celu planetu i nema dugoročne podatke. Ako želimo mape bez rupa, moramo kombinovati više satelita, a to je moguće samo ako razumemo nepouzdanosti svakog od njih, kažu istraživači.
Biomass ima mnogo finiju rezoluciju nego SMOS, tako da pomaže u detaljnijem posmatranju strukturnih detalja. Međutim, za posmatranje dugoročnih tendencija potreban je SMOS. Zajedno nam govore više nego pojedinačno.
Biomass će dati više detalja o zdravlju Zemljine organske materije. SMOS omogućava posmatranje dugoročnih tendencija na globalnom planu, a Biomass zumira prostorne detalje i specifično strukturne promene u šumskom krovu.
(Telegraf Nauka/Phys.org)
Video: Projekat o osnaživanju Romkinja iz Srbije uzor evropske naučne zajednice, osvojio Grand Prize
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.