More će da raste 1 cm godišnje: Ako se to nastavi, katastrofa je neizbežna – biće migracija miliona ljudi

A. I.
A. I.    ≫   
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Porast nivoa okeana zbog klimatskih promena mogao bi da dovede do migracija stanovništva iz priobalnih područja ka unutrašnjosti, koje bi imale katastrofalne razmere, upozorili su autori naučne studije.

Milioni stanovnika mogli bi da budu prinuđeni na migracije, čak iako bi rast globalnih temperatura ostao ispod nivoa od 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijsku eru, navodi se u studiji, preneo je Gardijan.

Topljenje leda na Grenlandu i Antarktiku ubrzano je za četiri puta od devedesetih godina prošlog veka zbog klimatskih promena, i zbog toga raste nivo mora i okeana, upozorili su naučnici.

Cilj koji je postavila međunarodna zajednica Pariskim klimatskim sporazumom da globalni rast temperature ostane ispod 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijskji nivo srušen je već prošle godine. Mađutim, čak i kada bi upotreba fosilnih goriva bila drastično smanjena kako bi se taj cilj ispunio, nivo mora bi nastavio da raste za jedan centimetar godišnje do kraja ovog veka, što je suviše brz rast da bi države mogle da izgrade odbrambene barijere na obalama, navodi se u istraživanju.

Topljenje leda na Grenlandu i Antarktiku, koje se već dešava, dovelo bi do porasta nivoa mora za 12 metara.

- Ako bi godišnji rast nivoa mora i okeana ostao na približno jednom centimetru, onda bi moglo da dođe do izvesnog stepena adaptacije i pripreme, kako ne bi došlo do migracija katastrofalnih razmera - naveo je Džonatan Bamber sa univerziteta u Bristolu.

On je dodao da bi u slučaju najgoreg scenarija, zemlje u razvoju poput Bangladeša prošle mnogo gore od bogatih država koje imaju iskustvo u obuzdavanju velikih talasa, kao što je to Holandija.

Istraživači su upozorili da bi, čak iako bi čovečanstvo uspelo da uklanjanjem emisija ugljen dioksida iz atmosfere vrati temperature na planeti na predindustrijski nivo, za oporavak leda i glečera bile potrebne stotine, ako ne i hiljade godina.

Studija je objavljena u žurnalu Nature Communications Earth & Environment.

(Telegraf Nauka/Tanjug)

Video: Prirodnjački muzej dobija svoju zgradu posle 130 godina

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>