• 0

Vreme čitanja: oko 2 min.

Snimci iz svemira otkrili: Najveći ledeni breg je veći nego što se mislilo

A. I.

Vreme čitanja: oko 2 min.

Santa A23a, koja je izašla iz Vedelovog mora, ima deo koji je izrazito veći u odnosu na ostatak, pokazala merenja

  • 0
Ledeni breg A23a Ledeni breg A23a... Foto: AFP PHOTO / Copernicus Sentinel-3 satellite image ©2023 Maxar Technologies/Profimedia

Najveći ledeni breg na svetu - A23a - počeo je da se pomera nakon 30 godina, koliko je bio zaglavljen u Vedelovom moru, o čemu je Telegraf Nauka već pisao. Međutim, najnovija istraživanja pomoću satelita Evropske svemirske agencije pokazala su da je veći nego što se do sada mislilo.

Do veličine ledene sante, naučnici su došli kombinovanjem njegove, od ranije poznate, površine od 3.900 kvadratnih kilometara sa novotkrivenom cifrom njegove debljine, koja iznosi nešto više od 280 metara, piše BBC.

Merenja A23a uradila je misija CrioSat-2 Evropske svemirske agencije, koja nosi radarski visinomer koji može da oseti koliki se deo brega nalazi iznad površine vode, a potom je, koristeći informacije o gustini leda, moguće odrediti veličinu dela koji se nalazi ispod vode.

Sada podaci CrioSat-2 Evropske svemirske agencije potvrđuju ono što su naučnici ranije pretpostavljali - da „ledeni džin“ ima jedan deo koji je izrazito veći u odnosu na ostatak, a koji se, prema proceni stručnjaka, 2018. godine prostirao 350 metara ispod površine vode.

Satelitski snimci čak pokazuju i površinske pukotine koje su se otvorile direktno iznad tog dela koji je služio kao sidro decenijama, koje su nastale kao posledica nasilnog sudara sa morskim dnom.

Ledeni breg Jedan od ledenih bregova u Vedelovom moru... Foto: Sergio Pitamitz / Universal images group / Profimedia

U godinama koje su usledile, A23a je postepeno gubio masu da bi se na kraju oslobodio i počeo da se kreće. Ledeni breg je stigao do vrha Antarktičkog poluostrva, odakle će, pretpostavlja se, put nastaviti ka južnom Atlantiku.

Stručnjak za daljinsko ispitivanje iz Britanskog istraživanja Antarktika Endrju Flemnig krajem novembra je rekao da ne postoji neki poseban razlog zašto je ledeni titan počeo da se kreće, već da je jednostavno, došlo vreme.

- Prizemljen je od 1986. godine, ali se na kraju njegova veličina smanjila dovoljno da izgubi stisak i počne da se kreće. Prvi pokret sam primetio još 2020. godine - objasnio je Fleming.

(Telegraf Nauka/Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>