U kopu rudnika pronađeni fosili džinovskog glodara: Živeo je pre 34 miliona godina, imao oko 30 kilograma
Fosili džinovskih glodara pronađeni su u kopu rudnika u Tajlandu, saopštio je Univerzitet Mekgil. Ovo otkriće pruža naučnicima novi pogled na ranu pojavu gigantizma kod glodara, ali i pokazuje da je evoluciona istorija glodara krupne građe znatno starija i geografski rasprostranjenija nego što se ranije mislilo, rekli su istraživači.
Novootkrivena vrsta nazvana je Yakamys sirindhornae, a živela je pre približno 34 miliona godina, tokom srednjeg paleogena.
Istraživači su otkrili fosile njenih zuba – konkretno, donjeg drugog kutnjaka i donjeg sekutića – na kopu Bang Mark u rudniku lignita Krabi u provinciji Krabi.
- Danas je najveći živi glodar kapibara, ali veoma krupni glodari nisu ograničeni samo na savremene ekosisteme. Džinovski glodari su evoluirali u više navrata tokom kasnije istorije ove grupe, uglavnom u Južnoj Americi. Ovo otkriće sugeriše da je i Jugoistočna Azija igrala važnu ulogu u ranoj evolucionoj istoriji glodara krupne građe - rekla je u saopštenju Viržini Milija (Virginie Millien), koautorka studije i profesorka biologije na Univerzitetu Makgil.
Novo ime roda – Yakamys - spaja tajlandsku reč „yak”, što znači džin, sa grčkom rečju „mys”, što znači miš ili pacov.
- Ime vrste, sirindhornae, odaje počast princezi Maha Čakri Sirindhorn (Maha Chakri Sirindhorn), u znak priznanja za njenu dugogodišnju podršku nauci i paleontološkim istraživanjima na Tajlandu - rekla je Millija.
Fosili su otkriveni u okviru zajedničkog istraživačkog projekta o fosilnim sisarima u basenu Krabi na Tajlandu.
Koristeći sedam ustaljenih pristupa za izračunavanje telesne mase na osnovu dimenzija zuba, istraživači procenjuju da je Yakamys težio približno 30 kilograma – što je oko dvostruko veća masa u odnosu na druge poznate glodare iz tog doba, kao što je hulgana.
- Ovo je samo okvirna cifra, jer postoji znatna neizvesnost povezana sa procenom telesne mase na osnovu fosila - rekla je Millija.
Studija o otkriću objavljena je u žurnalu Scientific Reports.
(Telegraf Nauka/McGill University)
Video: Taš Tepeler - prava kolevka civilizacije
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.