Misija završena posle 378 dana: Bili su izolovani, živeli bez prozora, zvukova spoljnog sveta, porodica…

   
Čitanje: oko 5 min.
  • 0

Posle 378 dana bez prozora, zvukova spoljašnjeg sveta ili razgovora sa porodicom i prijateljima u realnom vremenu, četvoro volontera istraživača izašlo je 31. oktobra iz staništa Mars Dune Alpha američke svemirske agencije. Time je uspešno završena druga jednogodišnja simulacija boravka na površini Marsa, objavila je NASA.

Ros Elder (Ross Elder), Elen Elis (Ellen Ellis), Džejms Spajser (James Spicer) i Metju Montgomeri (Matthew Montgomery) ušli su 19. oktobra 2025. godine u 3D štampano stanište površine od oko 160 kvadratnih metara u Svemirskom centru Džonson u Hjustonu, u okviru misije CHAPEA (Crew Health and Performance Exploration Analog) 2.

Posada je učestvovala u simuliranim šetnjama po Marsu, robotskim operacijama, održavanju staništa, fizičkim vežbama i uzgoju poljoprivrednih kultura.

- Njihov rad znači mnogo više od samog završetka misije. Reč je o pripremi za izazove ljudskog istraživanja izvan Zemlje, prikupljanju znanja koja su nam potrebna da zaštitimo zdravlje i radnu sposobnost posade, kao i utiranju puta za buduće misije na Mesec i, jednog dana, na Mars - izjavila je Vanesa Vajč (Vanessa Wyche), direktorka Svemirskog centra Džonson.

Astronaut NASA Džek Hatavej (Jack Hathaway) stavio je vreme koje je posada provela u izolaciji u pravu perspektivu: dok su oni bili unutar staništa, on je završio misiju na Svemirskoj stanici u trajanju od 237 dana i vratio se na Zemlju.

Tokom tog istog perioda, astronauti misije Artemis II obleteli su oko Meseca i postavili rekord za najdalji ljudski let u istoriji.

- Ono što ste postigli ovde zahtevalo je ogromnu fiziološku i psihološku snagu, timski rad i neverovatnu ljudsku istrajnost - rekao je Hatavej članovima misije.

Uz podršku istraživača i zemaljskih timova širom agencije, posada misije CHAPEA prikupljala je podatke o zdravlju i radnom učinku, istovremeno se snalazeći sa ograničenim resursima i kašnjenjem u komunikaciji do 22 minuta u jednom smeru.

Ros Elder

Elder je u vođenje posade uneo pristup eksperimentalnog probnog pilota Vazduhoplovnih snaga SAD. Simulirane šetnje po Marsu i robotsko istraživanje delovali su mu „neverovatno slično“ pilotskim operacijama u okviru leta. Iz unutrašnjosti staništa, članovi posade su na daljinu upravljali dronom i roverom kako bi osmatrali teren i identifikovali ili prikupljali uzorke stena.

Zahtevan raspored simuliranih marsovskih šetnji takođe je izoštrio njegovo razumevanje fizičke pripreme koja će biti potrebna budućim istraživačima. Priprema odela, prolazak kroz procedure vazdušne komore i dugi prelasci preko terena zahtevali su vreme i izdržljivost. Istakao je ishranu, vežbanje i odmor kao ključne faktore za održavanje tog tempa.

Njegovo postojano vođstvo i fokusiranost na misiju pohvaljeni su prilikom izlaska zbog održavanja motivacije i stalnog napretka tima. Za Eldera, posmatranje članova posade kako udružuju svoje snage bio je vrhunac misije.

- Prava magija bila je privilegija i zadovoljstvo videti sve kako se udružuju, stvarajući jedan od najboljih timova čiji sam ikada bio deo - rekao je Elder.

Elen Elis

Elis, oficir Svemirskih snaga SAD sa iskustvom u Nacionalnoj izviđačkoj kancelariji (NRO), unela je iskustvo iz vojnih operacija i sistemskog inženjeringa. Kao medicinski oficir, pomagala je u organizaciji prikupljanja bioloških uzoraka i pripremi zaliha za istraživanje zdravlja posade.

Kako su procedure postajale rutinske, naglašavala je disciplinu neophodnu da se svaki korak pažljivo prati. Takođe je uživala u rešavanju problema pomoću dostupnih alata.

- Postoji neka vrsta taktičke kreativnosti koja me ispunjava energijom - rekla je.

Doprinos istraživanjima ljudskih svemirskih letova pomogao joj je da održi motivaciju, baš kao i odnosi sa kolegama iz posade.

- Bilo bi teško ubediti nekoga ko nikada nije živeo u izolaciji da se većinu dana ne osećam izolovano. Imam troje kolega na koje se svakodnevno oslanjam kako bismo izgurali misiju – rekla je.

Takođe je odala priznanje stručnjacima za vežbanje, bihevioralno zdravlje, ishranu i medicinu na njihovoj koordinisanoj podršci tokom cele misije.

- Kada se osvrnem na misiju, najvažnija lekcija koju sam naučila jeste da je budućoj posadi za Mars neophodan visokointegrisan zemaljski tim - rekla je Elis.

Džejms Spajser

Spajser je doneo iskustvo u satelitskim komunikacijama i razvoju svemirskih letelica u poslove održavanja staništa. Na izlasku mu je odata zahvalnost za održavanje nesmetanog rada sistema, uz opis da je „izvanredan letački inženjer i dežurni naučnik za podatke“.

On je ovu godinu uporedio sa životom na podmornici ili brodu, gde su ograničene zalihe i skučen prostor diktirali svakodnevne odluke. Posada je vodila evidenciju o potrošnom materijalu – od deterdženta za sudove do filtera za respiratore – i pažljivo raspoređivala hranu i vodu.

Posada je imala pristup izvorima koji su prenosili vesti, a Spajser je bio iznenađen time koliko su mu malo nedostajala stalna obaveštenja o vestima i društvenim mrežama. Pauza od ometanja pomogla mu je da se fokusira na misiju.

Unutar staništa, priče i šale za kuhinjskim stolom donosile su smeh u zahtevnim danima. Rekao je kolegama da su učinili da ova godina „ne bude naporna dužnost, već radost“.

- Svakog dana nas inspiriše saznanje da podaci koje generišemo pomažu u planiranju misija na Mars i povećavaju bezbednost, zdravlje, radni učinak i udobnost budućih marsovskih posada - rekao je on.

Metju Montgomeri

Montgomeri je sa sobom doneo iskustvo u hardverskom inženjeringu, robotici, tehnološkim startapima i nezavisnom filmu. Prilikom izlaska opisan je kao „švajcarski nožić među članovima posade“ zbog svog tehničkog znanja i veština u rešavanju problema.

Pomagao je kolegama u identifikaciji uzoraka stena prikupljenih tokom simuliranih šetnji po Marsu i postavio mogućnosti 3D štampanja u staništu. Njegovo iskustvo u unutrašnjoj poljoprivredi primenjeno je i u eksperimentu klijanja semena u kome su korišćeni kontrolni uzorci i simulirano marsovsko tlo.

Održavanje doslednog skupa podataka ostalo je prioritet. Montgomeri je naučio da istraži sve što bi mu izazvalo sumnju, opisujući situacije u kojima je otvoreno ukazivanje na problem pomoglo da se na vreme uoče brige u vezi sa opremom, bezbednošću i kvalitetom podataka.

Takođe je naučio da bude blaži prema sebi kada rezultati ne bi ispunili očekivanja.

Prilikom izlaska, istakao je da su različite perspektive članova posade omogućile stvaranje rešenja koja su bila bolja od onih koje bi bilo koji član mogao samostalno da osmisliti.

- Ljudi su ti koji zapravo čine istraživanje mogućim - rekao je.

Pravi trenutak

Dve nedelje evaluacija i analiza nakon misije pomoći će istraživačima da protumače podatke posade paralelno sa njihovim ličnim iskustvima. Ova studija se nadovezuje na prvu misiju CHAPEA, koja je završena 6. jula 2024. godine.

Grejs Daglas (Grace Douglas), glavni istraživač programa CHAPEA, izjavila je da će ovo istraživanje pomoći NASA-i da proceni rizike po zdravlje i radni učinak ljudi u odnosu na resurse, uključujući vreme posade, kapacitet komunikacije i dizajn sistema za hranu i vodu. Takođe je napomenula da se mnogi izazovi sa resursima sa kojima se suočavaju istraživači svemira podudaraju sa problemima na Zemlji.

Sara Vajting (Sara Whiting), naučnica na projektu CHAPEA, izjavila je da ovi podaci stižu u trenutku kada NASA planira kako će astronauti živeti i raditi u Bazi na Mesecu, prvoj ljudskoj lunarnoj stanici u blizini Južnog pola Meseca.

- Ovo je zaista pravi trenutak za podatke ove vrste - rekla je.

(Telegraf Nauka/NASA)

Video: Prof. Niki Ašer: Tehnologija nije ni dobra ni loša, zavisi od toga kako je koristimo

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>