Deca sve manje čitaju iz zadovoljstva

A. I.
A. I.    
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Udeo dece i tinejdžera u Sjedinjenim Američkim Državama koji svakodnevno čitaju iz zadovoljstva značajno je opao tokom protekle decenije, pokazuje najnoviji izveštaj Nacionalnog centra za statistiku obrazovanja (NCES) američkog Ministarstva prosvete.

Prema podacima objavljenim danas, u poređenju sa tinejdžerima, mlađa deca navode da češće čitaju, ali i dalje po nižim stopama nego njihovi vršnjaci u prethodnim godinama. Procenat devetogodišnjaka koji gotovo svakodnevno čitaju iz razonode smanjen je za 16 procenata, sa 53 odsto u 2012. godini na 37 odsto u 2025. godini, prenosi NBC News.

Među trinaestogodišnjacima broj onih koji redovno čitaju iz zadovoljstva opao je za gotovo polovinu u odnosu na period od pre 13 godina.

Istraživanje je sprovedeno na uzorku od više od 30.000 učenika i deo je nacionalnog programa testiranja znanja iz matematike i čitanja, koji se u SAD sprovodi od sedamdesetih godina prošlog veka. Vršilac dužnosti komesara NCES-a Metju Soldner ocenio je da rezultati ukazuju na zabrinjavajući trend i naglasio da se pad interesovanja za čitanje ne može objasniti isključivo posledicama pandemije kovida 19.

- Da li je ovo nešto čega bi roditelji i edukatori trebalo da budu svesni? Apsolutno... Jednostavno ne vidimo onakav napredak u oblasti čitanja kakav bismo inače želeli da vidimo - rekao je Soldner.

Izveštaj pokazuje i da učenici koji češće čitaju u slobodno vreme ostvaruju bolje rezultate na standardizovanim testovima u odnosu na svoje vršnjake koji ređe posežu za knjigom. Stručnjaci kao jedan od mogućih razloga za pad interesovanja za čitanje navode sve veću upotrebu digitalnih uređaja i rast vremena koje mladi provode pred ekranima.

Prema istraživanju iz 2024. godine, više od polovine tinejdžera uzrasta od 12 do 17 godina provodi četiri ili više sati dnevno koristeći ekrane van školskih obaveza. Američke savezne države poslednjih godina ulažu dodatna sredstva u programe rane pismenosti kako bi unapredile čitalačke veštine učenika i ublažile pad rezultata u obrazovanju. Prema oceni autora izveštaja, razvoj navike čitanja ostaje jedan od ključnih faktora za uspešno usvajanje znanja i postizanje boljih obrazovnih rezultata.

Podsetimo, osobe koje čitaju imaju drugačiji mozak - razvijenije strukture u dva regiona leve hemisfere, pokazalo je nedavno istraživanje Mikaela Rola, profesora fonetike Univerziteta u Lundu.

(Telegraf Nauka/Tanjug)

Video: Intervju sa Edvardom Fergusonom

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>