Zidova na granicama je sve više: To ima zastrašujuće posledice, a o njima niko ni ne razmišlja

   
Čitanje: oko 2 min.
  • 1

U vreme pada Berlinskog zida 1989. bilo je samo šest graničnih zidova na svetu, a sada ih je 74. Osim na ljude, ove barijere mogu da imaju i šokantan uticaj na životinje poput riseva.

Risevi iz Bjalovješke šume nekad su slobodno lutali ovom prašumom od 1.420 kvadratnih kilometara. Onda je, 2022. godine, prostor presečen na dva dela. Poljska je sagradila 186 kilometara dug zid na granici sa Belorusijom kako bi sprečila dolazak izbeglica i migranata da uđu u Evropsku uniju. Oko 15 riseva ostalo je sa poljske strane, što je stvorilo genetsko usko grlo, piše Gardijan.

Ova 5,5 metara visoka barijera, sa bodljikavom žicom i kamerama presekla je i populaciju bizona, vukova i vapitija. Naučnici su pratili situaciju na 10 lokacija kraj te granice.

- Nismo mogli ni da predvidimo uticaj na diverzitet koji smo otkrili – rekla je za Gardijan Katažina Novak, članica Istraživačkog instituta za sisare pri Poljskoj akademiji nauka i glavna autorka istraživanja.

Ljudi grade zidove hiljadama godina, ali brzina izgradnje i veličina barijera je postala neverovatna poslednjih decenija. Zbog migrantske krize u Evropi i Aziji, sve je više metalnih i žičanih barijera i sve one imaju neočekivan uticaj i na divlje životinje.

U odvojenoj studiji objavljenoj u februaru, druga grupa istraživača zalagala se za „ekološke koridore“ upravo kako bi se zaštitilo kretanje životinja u jeku ljudskih sukoba.Dr Stjuart Bušar, glavni naučnik organizacije BirdLife International i autor te studije, rekao je da granični zidovi blokiraju kretanje više od 700 vrsti sisara, od leoparda, tigrova i geparda do antilopa.

Granica Meksiko SAD Zid na granici Meksika i SAD... Foto: AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia

Zid na granici SAD i Meksika ima negativan uticaj na 120 vrsta sisara, čak i na neke vrste ptica koje ne mogu da ga prelete.

Na poljsko-beloruskoj granici životinje se čak i plaše da priđu tom zidu. Pokriva ih 36 kamera, koje su sve snimale celu godinu. Za sve to vreme usnimile su samo dva risa.

Ove divlje mačke su veoma ugrožene zbog ograde u Bjaloveškoj šumi, navode istraživači. Na sličan način je ograda na granici između Kine i Mongolije blokirala kretanje kulana ili azijskog divljeg magarca.

Čak i kad se ograde budu srušile, u nekoj budućnosti, navike ostaju. Jeleni na nekadašnjoj granici Čehoslovačke i Zapadne Nemačke ni danas ne prelaze prostor na kome je nekad stajala električna ograda iako jeleni žive 15 godina i nijedan od današnjih nije bio živ kad je ta ograda postojala.

Ris Foto: Shutterstock / Alexandr Junek Imaging

Naučnici se zalažu za male rupe u ogradama koje bi omogućile prolazak životinja.

(Telegraf Nauka/The Guardian)

Video: Prvi snimak džinovske lignje

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>