Neredovan san vodi do anksioznosti i depresije: To su otkrili podaci o spavanju 23.000 ljudi
Osobe koje imaju neredovan san, poremećeno vreme odlaska na spavanje i buđenja mogu iskusiti teže simptome anksioznosti, depresije, pa čak i usamljenosti. To je pokazala velika naučna studija koju su vodili stručnjaci sa Univerziteta Kalifornije u San Francisku i Univerziteta Kalifornije u San Dijegu, piše Medical Xpress.
Iako su se ranija istraživanja spavanja uglavnom fokusirala na trajanje i kvalitet sna, ova studija je ispitivala redovnost spavanja – odnosno koliko dosledno ljudi svakog dana prate iste obrasce odlaska na spavanje i buđenja – koristeći višemesečne podatke prikupljene pomoću nosivih uređaja.
Studija je objavljena u žurnalu Scientific Reports.
- Redovno vreme odlaska na spavanje i buđenja pomaže u održavanju usklađenosti cirkadijalnih ritmova. Neredovan raspored spavanja i buđenja može oslabiti cirkadijalnu usklađenost, što se dovodi u vezu sa depresijom i drugim poremećajima mentalnog zdravlja - rekla je Ešli Mejson (Ashley Mason), viša autorka studije sa Odeljenja za psihijatriju i bihejvioralne nauke na UCSF-u.
Neredovni odlasci na spavanje takođe mogu poremetiti vreme izloženosti svetlosti, obroke, fizičke vežbe i društvene aktivnosti – a sve to pomaže u regulisanju cirkadijalnog ritma, napomenula je Mejsonova, koja je takođe angažovana u Centru za integrativno zdravlje „Ošer“ (Osher) na UCSF-u.
U ovoj studiji istraživači su analizirali podatke približno 23.000 učesnika uključenih u projekat TemPredict, studiju pokrenutu 2020. godine sa ciljem da istraži da li podaci sa nosivih uređaja mogu pomoći u prepoznavanju infekcije kovida-19 pre nego što sami ljudi uoče simptome.
Učesnici su obezbedili u proseku 154 dana podataka o spavanju, što je istraživačima omogućilo da prate redovnost sna tokom dužeg perioda. Takođe su napravili presek jedne „tipične sedmice“ kako bi uporedili svoje nalaze sa prethodnim, znatno kraćim studijama o redovnosti spavanja. Otkrili su da je povezanost između sna i mentalnog zdravlja bila jača kada su korišćeni dugoročni podaci.
Prosečna starost učesnika bila je 46 godina, a nešto manje od polovine činile su žene. Nosili su pametni prsten opremljen senzorima za detekciju pokreta i merenje vitalnih parametara. Pametni prsten je koristio te podatke kako bi procenio tačno vreme uspavljivanja i buđenja. Istraživači su zatim za svakog učesnika izračunali indeks redovnosti spavanja (SRI – Sleep Regularity Index) u rasponu od 0 do 100, pri čemu su viši rezultati označavali doslednije obrasce spavanja.
Depresija, anksioznost i usamljenost kod učesnika procenjivane su putem mesečnih upitnika koje su sami popunjavali. Sveukupno, manje redovno spavanje bilo je u korelaciji sa izraženijom depresijom i anksioznošću.
U dugoročnoj analizi, učesnici sa malo simptoma depresije ili bez njih imali su prosečan SRI od 84, u poređenju sa 83 kod onih sa blagim simptomima, 81 kod onih sa umerenim i 75 kod onih sa teškim simptomima depresije.
Učesnici sa normalnim nivoom anksioznosti imali su prosečan SRI od 84, u poređenju sa 79 kod onih sa teškom anksioznošću. Takođe, učesnici sa izraženijim osećajem usamljenosti imali su manje redovan raspored spavanja i buđenja.
- Neko sa SRI indeksom od 84 u proseku odlazi na spavanje i budi se otprilike sat vremena ranije ili kasnije u odnosu na prethodni dan. Za nekoga sa indeksom od 75, to pomeranje u rasporedu spavanja moglo bi biti bliže sat i po - objasnila je prva autorka Severin Soltani (Severine Soltani), nekadašnja polaznica postdiplomskog programa bioinformatike i sistemske biologije na UC San Dijegu.
Mejsonova je istakla da bi veza između lošeg sna i narušenog mentalnog zdravlja mogla biti dvosmerna: neredovan san može se tumačiti i kao simptom mentalnih poteškoća.
- Druga longitudinalna istraživanja daju razloga za pretpostavku da neredovan san može nastupiti prvi i doprineti kasnijem narušavanju zdravlja, umesto da bude isključivo njegova posledica – rekla je ona.
Autori navode da bi buduća istraživanja trebalo da testiraju da li pomoć ljudima u uspostavljanju redovnijeg rasporeda spavanja može direktno poboljšati njihovo mentalno zdravlje.
(Telegraf Nauka/Medical Xpress)
Video: Razgovor sa Gregom Gejdžom, čovekom koji zna kako naš mozak radi
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.