• 0
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 3 min.

Napravljen prvi uređaj koji detektuje rane znake odbacivanja presađenih organa

 ≫ 

Vreme čitanja: oko 3 min.

Istraživači američkog Severozapadnog univerziteta razvili su prvi elektronski uređaj za kontinuirano praćenje zdravlja transplantiranih delova tela

  • 0
Uređaj, transplantacija Printskrin: Youtube/@NorthwesternU

Istraživači američkog Severozapadnog univerziteta razvili su prvi elektronski uređaj za kontinuirano praćenje zdravlja transplantiranih organa i to u realnom vremenu, objavio je univerzitet u saopštenju.

Postavljen direktno na presađeni bubreg ovaj ultratanki, meki implantat može da primeti neregularnosti u temperaturi koje su povezane sa upalom, ali i druge simptome odbacivanja organa. Nakon toga, obaveštava pacijenta ili lekara bežično šaljući podatke na obližnji pametni telefon ili tablet.

U novoj studiji, dodaje se u saopštenju, istraživači su testirali uređaj na malom životinjskom modelu sa presađenim bubrezima i otkrili su da je uređaj detektovao znake upozorenja na odbacivanje organa do tri nedelje pre svih drugih metoda monitoringa. To dodatno vreme može da omogući lekarima da intervenišu na vreme, poprave ishod za pacijenta, kao i da povećaju šanse da sačuvaju donirane organe, što je veoma važno zbog njihovog nedostatka, dodaje se u saopštenju. Studija je objavljena u žurnalu Science.

Odbacivanje presađenog organa može da se dogodi u bilo kom trenutku nakon transplantacije – odmah nakon ili nekoliko godina kasnije. Veoma često se dešava da pacijenti čak i ne primete simptome pre nego što njihovo telo odbaci organ.

- Primetio sam da mnogi moji pacijenti stalno osećaju anksioznost jer ne znaju da li njihovo telo odbacuje presađeni organ ili ne. Možda su godinama čekali na transplantaciju i onda konačno dobili organ od neke bliske osobe ili od preminulog donora. Onda provode ostatak života brinući o zdravlju tog organa. Naš novi uređaj mogao bi da ponudi neku zaštitu, a stalni monitoring obezbeđuje smirenost – rekao je dr Lorenco Galon, nefrolog Medicinske škole Severozapadnog univerziteta i vođa kliničkog dela studije.

Bioelektrični pionir sa Severozapadnog univerziteta Džon A. Rođers razvio je uređaj i kaže da je kritično identifikovati odbijanje čim ono počne da se događa.

- Ako se odbijanje primeti ranije, lekari mogu da daju pacijentima terapiju koja bi to odbacivanje sprečila, popravila im zdravlje ili sprečila gubitak organa. U najgorem slučaju, ako se odbijanje ignoriše, ono može da ugrozi život pacijenta. Što se ranije primeti i što se ranije uključe terapije to je bolje. Ovaj uređaj smo razvili s tim na umu – rekao je Rodžers.

- Svaki pojedinac na terapiju reaguje drugačije. Stalno praćenje zdravlja presađenog organa pacijenta je kritični slučaj napred ka personalizovanim dozama i lekovima – rekao je Surabi Madhvapati, student Rodžersove laboratorije i glavni autor studije.

Trenutni zlatni standard za praćenje odbijanja organa je biopsija, kada se pomoću duge igle izvlači uzorak tkiva sa organa i onda se to analizira. To je invazivna procedura koja je i sama rizična i traje dugo.

- Nekad može proći i po četiri, pet dana dok ne stignu rezultati. A tih četiri, pet dana može biti ključno za pravilne odluke u lečenju pacijenta – rekao je Galon.

U studiji, pokazalo se da novi bioelektrični implantat koji su naučnici Severozapadnog univerziteta razvili prati nešto što je vrlo jednostavno, ali pouzdano: temperaturu. Skok temperature je pokazatelj upale i ako uređaj detektuje da se ona dešava, to može biti rani znak odbijanja transplantiranog organa. Nekad je taj skok veoma mali, svega 0,6 stepeni, ali je i to dovoljno da ukaže na problem.

- Temperature organa se menjaju tokom dnevnog ciklusa u normalnim uslovima. Mi pratimo nenormalno velike frekvencije temperature prateći ih u periodu od 8 i 12 sati u slučaju transplantacije – rekao je Madhvapati.

Sam senzor jeveoma mali, širok je svega 0,3 centimetra, dug je oko 0,7 centimetara a debljina mu je 220 mikrona, što je debljina prosečne dlake kose.

Posle uspešnog testiranja na životinjama, istraživači uređaj sada testiraju na većim životinjama, a biće potrebno vremena dok ne bude testirana i na ljudima. Jedan od najvećih izazova je punjenje baterije uređaja.

(Telegraf Nauka/Northwestern Now)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>