• 0

Vreme čitanja: oko 2 min.

Moždano mrtvom čoveku presađen genetski modifikovan bubreg svinje, radi normalno već 32 dana

Vreme čitanja: oko 2 min.

Procedura je izvedena 14. jula, a tim hirurga predvodio je dr Robert Montgomeri

  • 0
Transplantacija Foto: GAETAN BALLY / KEYSTONE-SDA-ATS AG / Profimedia

Hirurzi sa akademskog medicinskog centra NYU Langone Health presadili su genetski modifikovan bubreg svinje muškarcu koji je medicinski proglašen mrtvim, ali koji je na aparatima i taj bubreg funkcioniše normalno 32 dana nakon transplantacije, piše ScienceDaily. Ovo je najduži period da je genetski modifikovan bubreg svinje radio u ljudskom telu, ali i veliki korak ka razvoju alternativnih organa za transplantaciju.

Procedura je izvedena 14. jula, a tim hirurga predvodio je dr Robert Montgomeri, profesor hirurgije, šef Odeljenja za hirurgiju i direktor Instituta za transplantaciju NYU Langone. To je peta ksnotransplantacija izvedena u ovom medicinskom centru. Praćenje stanja muškarca, koji je medicinski mrtav, trajaće najmanje do sredine septembra.

- Ova operacija demonstrira da svinjski bubreg, sa samo jednom genetskom modifikacijom i bez eksperimentalnih lekova i uređaja, može da zameni ljudski bubreg bar 32 dana – rekao je dr Montgomeri, navodi se u saopštenju.

On je izveo prvu transplantaciju genetski modifikovanog svinjskog bubrega 25. septembra 2021, a zatim je to uradio i 22. novembra 2021.

Jedan od najvećih problema u ksenotransplantacijama je takozvano hiperakutno odbijanje organa, koje se uglavnom dešava nekoliko minuta nakon što životinjski organ bude presađen čoveku. Izbacivanjem gena koji dovodi do jake reakcije antitela, brzo odbijanje se sprečava.

Da bi se proverio rad svinjskog bubrega, pacijentu su uklonjena oba bubrega kako ne bi pravili problema. Jedan svinjski bubreg je odmah počeo da stvara urin, bez znakova odbijanja. Tokom posmatranja, on je radio normalno i bez znakova odbacivanja.

Operacija je odobrena i jedna je od eksperimentalnih operacija u kojima se genetski modifikovani organi presađuju ljudima. U ovom slučaju, porodica je donirala telo 57 godina starog muškarca koji je proglašen moždano mrtvim. Ipak, njegovi organi su nastavili da rade jer su priključeni na aparate.

- Jednostavno ne postoji dovoljno organa za sve kojima su potrebni. Previše ljudi umire jer nema dovoljno organa, pa ja smatram da je ksenotransplantacija dobar način da to promenimo – rekao je dr Montgomeri.

Kako se navodi, njemu samom je 2018. presađeno srce osobe obolele od hepatitisa C.

- Sada skupljamo što više podataka možemo da vidimo koliko je ovaj vid transplantacija siguran – rekao je dr Montgomeri.

(Telegraf Nauka/ScienceDaily)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>