Revolucionarni korak ka veštačkoj fotosintezi: Razvijen specijalni molekul

A. I.
A. I.    ≫   
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Istraživački tim sa Univerziteta u Bazelu razvio je novi molekul po uzoru na biljnu fotosintezu: pod uticajem svetlosti, on istovremeno skladišti dva pozitivna i dva negativna naelektrisanja. Cilj je da se sunčeva svetlost pretvori u ugljenično neutralna goriva.

Biljke koriste energiju sunčeve svetlosti da pretvore ugljen dioksid u molekule šećera bogate energijom. Ovaj proces naziva se fotosinteza i predstavlja osnovu gotovo celokupnog života - životinje i ljudi mogu ponovo da „sagorevaju“ tako proizvedene ugljene hidrate i koriste energiju uskladištenu u njima. Time se ponovo proizvodi ugljen-dioksid, čime se zatvara krug, prenosi EurekAlert!

Ovaj model bi takođe mogao biti ključ za ekološki prihvatljiva goriva, pošto istraživači rade na imitiranju prirodne fotosinteze i korišćenju sunčeve svetlosti za proizvodnju jedinjenja visoke energije: solarnih goriva kao što su vodonik, metanol i sintetički benzin. Kada bi sagorevala, ona bi proizvodila samo onoliko ugljen-dioksida koliko je bilo potrebno za njihovu proizvodnju. Drugim rečima, bila bi ugljenično neutralna.

U Nature Chemistry profesor Oliver Venger i njegov doktorand Matis Brendlin izvestili su o važnom prelaznom koraku ka ostvarenju ove vizije veštačke fotosinteze. Privremeno skladištenje više naelektrisanja je važan preduslov za pretvaranje sunčeve svetlosti u hemijsku energiju: naelektrisanja se mogu koristiti za pokretanje reakcija – na primer, za razlaganje vode na vodonik i kiseonik.

Artificial photosynthesis could be the key to environmentally friendly fuels. A research team led by @wengeroliver.bsky.social has developed a special molecule that can store four charges simultaneously under light irradiation. Wenger calls this molecule "an important piece of the puzzle."[image or embed]
— University of Basel (@unibas.ch) August 25, 2025 at 11:39 AM

Molekul se sastoji od pet delova koji su povezani u nizu i svaki obavlja specifičan zadatak. Jedna strana molekula ima dva dela koja otpuštaju elektrone i pri tom procesu postaju pozitivno naelektrisana. Dva na drugoj strani prihvataju elektrone, usled čega postaju negativno naelektrisana. U sredinu su hemičari postavili komponentu koja hvata sunčevu svetlost i započinje reakciju (transfer elektrona).

Kako bi generisali četiri naelektrisanja, istraživači su primenili postepeni pristup koristeći dva bljeska svetlosti. Prvi bljesak svetlosti pogađa molekul i pokreće reakciju u kojoj se generišu pozitivno i negativno naelektrisanje. Ova naelektrisanja putuju ka suprotnim krajevima molekula. S drugim bljeskom svetlosti, ista reakcija se ponavlja, tako da molekul tada sadrži dva pozitivna i dva negativna naelektrisanja.

- Ova postepena ekscitacija omogućava korišćenje znatno slabije svetlosti. Kao rezultat toga, već se približavamo intenzitetu sunčeve svetlosti. Pored toga, naelektrisanja u molekulu ostaju stabilna dovoljno dugo da se mogu iskoristiti za dalje hemijske reakcije - objašnjava Brendlin.

Ipak, novi molekul još uvek nije stvorio funkcionalan sistem za veštačku fotosintezu.

- Ali identifikovali smo i primenili važan deo slagalice - kaže Oliver Venger.

(Telegraf Nauka/EurekAlert!)

Video: CERN – Univerzum otkrića

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>