Podzemne sile izgleda deformišu Zemljino jezgro
Zemljino unutrašnje jezgro izgleda da je promenilo oblik u poslednjih 20 godina, pokazuju merenja seizmičkih talasa. Međutim, ponašanje ovih talasa može biti objašnjeno i drugim promenama u centru naše planete.
Od devedesetih godina modeli i seizmička merenja sugerišu da se Zemljino unutrašnje jezgro okreće svojim tempom. Tokom decenija, njegova rotacija ubrzava i usporava u odnosu na ostatak planete i može da utiče na stvari poput dužine dana, piše New Scientist.
Te promene uglavnom se dešavaju zbog magnetnih sila koje stvara konvekcija u tečnom Zemljinom spoljnom jezgru, rekao je Džon Vidali sa Univerziteta u Južnoj Kaliforniji.
Te magnetne sile ili slični procesi mogu da promene oblik unutrašnjeg jezgra, kao i njegovu rotaciju. Međutim, dosad je bilo nemoguće razlikovati promenu rotacije i promenu oblika.
Sada su Vidali i njegove kolege analizirali seizmičke talase koje je generisalo 128 zemljotresa kraj obale Južne Amerike od 1991. do 2023. Ovi talasi su mereni instrumentima na Aljasci nakon što su prošli kroz planetu.
Zahvaljujući tome, istraživači su otkrili 168 pari seizmičkih talasa koji su prošli kroz istu ili sličnu oblast unutrašnjeg jezgra, ali u različitim periodima. Identifikovanje ovih parova bilo je moguće zahvaljujući skorom radu na boljem razumevanju promena u rotaciji unutrašnjeg jezgra, rekao je Vidali.
Oba talasa u paru koji nije prolazio kroz jezgro imale su sličan obrazac, što sugeriše da se ništa nije promenilo u tim oblastima planete između dva zemljotresa. Međutim, parovi talasa koji su imali susret s unutrašnjim jezgrom nisu se poklapali, što ukazuje da se nešto u jezgru promenilo više nego što bi moglo da se objasni razlikom u rotaciji.
To sve pokazuje da unutrašnje jezgo ne samo da ubrzava i usporava tokom decenija, već da i menja oblik. Oni kažu da ove promene najverovatnije izaziva konvekcija u spoljnom jezgru koje magnetno deluje na ivicu čvrstog unutrašnjeg jezgra ili interakcijama između unutrašnjeg jezgra i struktura u nižem delu omotača jezgra.
Hrvoje Tkalčić sa Australijskog nacionalnog univerziteta, koji nije učestvovao u istraživanju, rekao je da je ovo korak napred u razumevanju promena u unutrašnjem jezgru.
Studija je objavljena u Nature Geoscience.
(Telegraf Nauka/New Scientist)
Video: Prirodnjački muzej dobija svoju zgradu posle 130 godina
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.