„Nismo ništa znali o tome“: Otkriće na malom ostrvu baca novo svetlo na širenje hrišćanstva u Britaniji
Arheološka iskopavanja manastira iz 6. veka na škotskom ostrvu Lismor pokazuju da je to mesto bilo dom monaške zajednice kada su misionari iz Irske prvi put počeli da prodiru u severnu Britaniju kako bi širili hrišćanstvo, piše Gardijan.
Prema rečima arheologa, njihova otkrića su bacila novo svetlo na širenje hrišćanstva u tom periodu pošto pokazuju da manastir Lios Mor nije bio malo ostrvsko utočište u zabačenom kraju, već lokalitet visokog ranga od međunarodnog značaja, navode stručnjaci.
Otkrivena su prostrana groblja, ukrašeno kamenje i rane građevine kao i retki dokazi o izradi predmeta visokog statusa, uključujući ogroman broj lončića za topljenje koji su korišćeni za livenje zlata i srebra.
Profesor arheologije na Univerzitetu u Aberdinu Gordon Nobl, izjavio je da su ovi pronalasci od izuzetne važnosti.
- Znamo za lokacije poput Jone koje imaju ove veoma čuvene manastire iz ranog srednjeg veka. Ali osim povezanosti sa Moluagom i jednog komada skulpture sa ovog lokaliteta, zapravo nismo gotovo ništa znali o Lismoru - kazao je on.
Ovo arheološka iskopavanja finansirala je lokalna zajednica koja je sakupila finansijska sredstva putem grantova.
Ostrvo Lismor ima oko 200 stanovnika.
(Telegraf Nauka/Tanjug)
Video: Centar za promociju nauke dodelio sredstva za projekte popularizacije nauke
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.