• 0
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 3 min.

Drevna slika na kamenu predstavlja najstariji prikaz kejpskog petlovana, možda svete ptice za Bušmane

D. M.
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 3 min.

Slika ukazuje na spiritualnu dimenziju rada na kamenu.

  • 0
Rallus caerulescens, kejpski petlovan Foto: Georg Forster

Kejpski petlovan (Rallus caerulescens), afrička barska koka, naočita je ptica sa plavkastim prsima, crvenim nogama, očima i kljunom, izraženim šarama sa strana, smeđim gornjim delovima i dugačkim prstima. Takođe ima karakterističan treperav glas.

Ova barska ptica živi samo u podsaharskoj Africi, koncentrisana u južnoafričkom Zapadnom Kejpu. Jedna je od oko 140 vrsta iz porodice barskih koka širom sveta. Na jugu Afrike ima oko 15 predstavnika te porodice.

U nauci, holotip je primerak na kom su bazirani opis i naziv nove vrste. Kejpski petlovan je u tom pogledu neobičan – holotip vrste je akvarel Georga Forstera iz 1773, koji se sad nalazi u Prirodnjačkom muzeju u Londonu.

Forster je bio umetnik u drugoj ekspediciji britanskog istraživača Džejmsa Kuka u cilju utvrđivanja da li postoji veliki južni kontinent, Terra Australis. Ekspediciji je na putu do južnog okeana zastala kod Rta dobre nade (sada Kejptaun), gde je Forster uradio sliku.

Pripadnici Afričkog centra za obalsku paleonauku na južnoafričkom Univerzitetu Nelson Mandela veruju da su pronašli mnogo raniji prikaz – sliku kejpskog petlovana na zidu stenovitog skloništa u Zapadnom Kejpu, južno od planinskog masiva Langeberg.

Dugačka 20 centimetara, to je najveća slika među radovima umetnika iz naroda San, koji uključuju verovatne slike pčela, ljudi, mravojeda, antilope i biljaka. Iako nije moguće ustanoviti tačnu starost te umetnosti na kamenu, verovatno je stara više stotina ili čak hiljada godina.

Pripadnici naroda San (Bušmani), prvobitni starosedeoci regiona, bili su i ostaju stručnjaci za ptice. Zapadni istraživači kažu da su Bušmani imali nazive za čak 68 od 76 vrsta identifikovanih tokom jednog dana.

Bušmani su takođe smatrali da misaoni procesi i vrednosti ptica liče na ljudske i da će ptice na mnoge situacije reagovati na isti način kao ljudi. Umetnik koji je napravio sliku na kamenu predstavio je „generalni utisak veličine i oblika“ kejpskog petlovana, prikazujući široko razmaknuta stopala i unapred savijene noge.

Dok većina primera umetnosti naroda San na kamenu posvećene pticama može biti identifikovana samo do nivoa porodice, istraživači tvrde da je u ovom slučaju moguća identifikacija vrste s obzirom na 14 skoro paralelnih pruga na bokovima.

Međutim, slika nije prost prikaz kejpskog petlovana i ukazuje na spiritualnu dimenziju. Bušmanske slike na kamenu često imaju oblik terijantropa, poluživotinje-polučoveka. Termin „avijantrop“ se koristi za slike sa ptičjim i ljudskim crtama.

Tako je u prikazu kejpskog petlovana odsutan kljun, što predstavlja više ljudski izgled. Takođe, kejpski petlovan ima tri prsta usmerena napred i jedan unazad – na slici su okrenuti napred, nalik ljudskoj šaci.

Zašto bi Bušman želeo da nacrta kejpskog petlovana? Možemo samo da spekulišemo. Stenovito sklonište se nalazi veoma blizu glavnog staništa kejpskog petlovana, vlažnog područja sa trskom, a ptica je veoma upečatljiva – crvena je bila značajna boja za pripadnike naroda San zbog svoje povezanosti sa krvlju.

Osim toga, kao i neki drugi petlovani, kejpski petlovan može da se skupi lateralno i postane gotovo dvodimenzionalan, tako da je sposoban da se s lakoćom kreće kroz trsku. Petlovan-čovek je za Bušmane možda bio veza sa spiritualnim svetom iza priobalnog područja.

Nažalost, pripadnike naroda San su proganjali i ubijali razni kolonisti, uglavnom u 18. i 19. veku. Praktično su bili istrebljeni u mnogim delovima južne Afrike.

Međutim, bogatstvo njihove kulture i pogleda na svet je sad uveliko prepoznato. Bili su među najboljim tragačima koje je svet video. Tragači iz Namibije sad pomažu našim istraživačima u pronalaženju fosila.

(Telegraf Nauka/IFL Science)

Video: Prirodnjački muzej dobija svoju zgradu posle 130 godina

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>