• 2

Vreme čitanja: oko 2 min.

Koplja stara 300.000 godina potpuno su neverovatna: Evo šta su pokazali CT skener i 3D mikroskop

Vreme čitanja: oko 2 min.

Naučnici ponovo proučili oružje za lov otkriveno pre tri decenije

  • 2
Koplja iz Šeningena Koplja iz Šeningena već decenijama privlače pažnju istraživača... Foto: Peter Steffen / AFP / Profimedia

Naši preci su pre 300.000 godina pravili drveno oružje za lov životinja i oruđe za obradu krzna pomoću mnogo složenijih tehnika nego što se to mislilo. To je otkriveno kada su naučnici upotrebili najmodernije sisteme snimanja predmeta, poput 3D mikroskopije i mikroskopskog CT skeniranja, da prouče koplja iz Šeningena.

U studiji objavljenoj u Proceedings of the National Academy of Sciences, navedeno je da su lovci, koji su bili preci modernih ljudi, ponovo oštrili slomljene vrhove koplja i štapova za bacanje. Osim toga, koristili su cepanje drveta, što je tehnika za koju se mislilo da ju je je koristila tek naša vrsta – Homo sapiens, navodi Phys.org.

- Postoje dokazi o mnogo složenijim i različitijim obradama omorike i borvine nego što se ranije mislilo. Odabrano drvo se obrađivalo i pretvaralo u koplja i štapove za bacanje, dok je slomljeno oruđe i oružje popravljano – rekao je dr Dirk Leder iz Državne kancelarije za kulturno nasleđe Donje Saksonije (NLD) u Nemačkoj, jedan od autora studije.

Nalazište u Šeningenu Nalazište u Šeningenu... Foto: JULIAN STRATENSCHULTE / AFP / Profimedia

- Ono što nas je iznenadilo je veliki broj fragmenata koji su bili delovi vrha ili drške koplja ili štapa za bacanje, što dosad nije objavljeno. Način na koji su tako ekspertski obrađivali drvo je pravo otkriće za nas – rekla je dr Anemike Milks sa Univerziteta u Redingu.

Koplja i štapovi za bacanje otkriveni su u Šeningenu početkom devedesetih godina. Tokom narednog perioda otkriveno je mnogo drvenih alata, koji inače retko mogu da prežive toliko godina, zbog čega je ovo nalazište u Nemačkoj veoma važno. Najnovije analize pokazuju da su tadašnji ljudi imali veliko znanje u obradi drveta, da su znali šta žele i kako to da dobiju, kao i da je njihov proces bio sofisticiran.

- Drvo je ključan sirovi materijal ljudske evolucije, ali je samo u Šeningenu sačuvano drvo iz paleolita ovog kvaliteta – rekao je prof. Tomas Terberger, sa NLD i Univerziteta u Gotingenu.

Ne zna se koja vrsta ili podvrsta ljudi je napravila koplja iz Šeningena, ali se pretpostavlja da je to bio ili hajdelberški čovek ili neandertalci.

(Telegraf Nauka / Phys.org)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>