• 0

Vreme čitanja: oko 2 min.

Magijski citat šokirao naučnike: Arheolozi u Turskoj otkrili novi indoevropski jezik

Vreme čitanja: oko 2 min.

Tokom iskopavanja u hetskoj prestonici Hatuši pronađeno nekoliko rečenica na jeziku zemlje Kalašma, objavili su nemački arheolozi

  • 0
Hatuša, Turska, arheologija Arheološko nalazište Hatuša u Turskoj... Foto: MIXA / Alamy / Alamy / Profimedia

Novi jezik otkriven je na arheološkom lokalitetu Hatuša, mestu koje je na Uneskovoj listi svetske baštine i nalazi se u Turskoj, saopštio je Univerzitet u Vircburgu, u Nemačkoj. Ovo nalazište bilo je nekad sedište Hetskog carstva, moćne države iz 2. milenijuma pre nove ere, a detaljna iskopavanja u njemu traju više od 100 godina i to pod upravom Nemačkog arheološkog instituta.

U Hatuši, koja je na Uneskovoj listi od 1986, do sada je pronađeno više od 30.000 glinenih tablica pisanih klinastim pismom i hetskim jezikom. Ove tablice, i same na listi svetske dokumentarne baštine Uneska od 2001, pružaju mnogo informacija o istoriji, društvu, ekonomiji i religiji kako samih Heta (Hetita), tako i njihovih suseda.

Svake godine arheološke ekspedicije pod vođstvom trenutnog direktora lokaliteta prof. Andreasa Šahnera iz istanbulskog odeljenja Nemačkog arheološkog instituta obogaćuju taj fond novim otkrićima. Većina tih tekstova pisana je hetskim jezikom, najstarijim indoevropskim jezikom. Ipak, ovogodišnja iskopavanja donela su iznenađenje – skriven u ritualnim ili magijskim tekstovima na hetskom jeziku našao se citat na do sada nepoznatom jeziku, naveo je Univerzitet.

Profesor Danijel Švemer, šef katedre za proučavanje Starog Istoka na Univerzitetu u Vircburgu, radi na ispitivanju tekstova sa nalazišta. On je objavio da hetski tekst navodi citat na jeziku zemlje Kalašma, oblasti severozapadno od Hetskog carstva. Kako je objasnio, otkriće drugog jezika u arhivi Hatuše nije iznenađenje.

- Heti su bili veoma zainteresovani za beleženje rituala na stranim jezicima – rekao je Švemer.

Takvi ritualni ili magijski tekstovi, koje su beležili pisari hetskih vladara, govore o različitim tradicijama drugih naroda Male Azije, Bliskog istoka i Mesopotamije, a daju i zanimljiv pogled na lingvističku složenost Male Azije tog vremena. Do sada su pronađeni citati na luvijskom i palajskom jeziku, takođe dva indoevropska jezika iz Male Azije koji su bliski hetskom, kao i na hatskom jeziku, koji ne pripada indoevropskoj grupi jezika. Sada im treba dodati i jezik Kalašma.

Tekst napisan jezikom Kalašma još nije lako shvatiti, navodi se u saopštenju. Profesorka Elizabet Riken sa Filipovog univerziteta u Marburgu, specijalista za antičke jezike Male Azije, potvrdila je da je citat napisan jezikom iz porodice indoevropskih jezika Male Azije. Kako je objasnila, iako je jezik poreklom iz dela gde se govorio palajski, ima više zajedničkih karakteristika sa luvijskim jezikom.

Mirovni sporazum, Ramzes II, Hatušiliš III Mirovni sporazum Ramzesa II i Hatušiliša III... Foto: gokhan dogan / Alamy / Alamy / Profimedia

Heti ili Hetiti jedan su od naroda Male Azije koji je u starom veku stvorio moćnu državu i u jednom uspeli su da uzdrmaju Vavilon i Egipat. Bitka kod Kadeša 1274. pre nove ere između Hetskog carstva i Egipta smatra se jednom od najvećih bitaka tog doba, a vodila se za kontrolu oblasti današnje Sirije. Oko 16 godina nakon nje egipatski faraon Ramzes II i hetski kralj Hatušiliš III potpisali su najstariji poznati mirovni sporazum u istoriji.

(Telegraf Nauka/Uni-wuerzburg.de)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>