• 0

Vreme čitanja: oko 2 min.

„Ko izbriše ovo, njegovo ime biće izbrisano zauvek“: Neverovatni natpisi u hramu drevne egipatske boginje

Vreme čitanja: oko 2 min.

Izidin hram na ostrvu File ima neobične poruke hodočasnika koje otkrivaju mnogo o životu običnih ljudi u Starom Egiptu

  • 0
Izidin hram, Egipat, Delovi Izidinog hrama na ostrvu File Foto: Khaled DESOUKI / AFP / Profimedia

Otkako je napravljen u 4. veku pre nove ere pa narednih 8 vekova Izidin hram na malom ostrvu File u Nilu posećivale su gomile hodočasnika. Dolazili su iz svih delova Egipta, ali i iz udaljenih mesta poput Kipra i iz Rima, kako bi prošli između 30 metara visokih kula i prisustvovali ritualima na kojima se slavilo to što je Izida vaskrsla svog muža Ozirisa i rodila sina Horusa, piše Smitshonian Magazine. Slavili su kraljicu egipatskog panteona i zahvaljivali joj na pomoći koju im je pružila.

Pre nego što su odlazili kući, mnogi od hodočasnika ostavljali su svoj trag – urezivali su sliku božanstva, ime, datum dolaska ili kratku molitvu na masivnim zidovima u kompleksu hrama. Neki su samo svedočili o svom teškom putovanju porukom. „Izida, ti si gospodarica puta“, napisao je nubijski izaslanik iz 3. veka po imenu Sasan ostavljajući i veoma loš autoportret. „Naša srca predata su ti tokom ovog putovanja“. Druge natpise su možda ucrtavali i sveštenici po nečijem nalogu, pa postoji natpis: „Njegovo ime opstaće večno: Nesmeti, Izidin bankar. Ako neko izbriše ovaj natpis, njegovo ime biće izbrisano zauvek“.

Izida, Stari Egipat Predstava staroegipatske boginje Izide Foto: Shutterstock / Mary Prentice

Kada su evropski istraživači počeli da posećuju File u 19. veku, više od milenijuma nakon što je verovanje u Izidu otišlo u istoriju, označili su ove natpise kao grafite, škrabotine na italijanskom. Za ove posetioce, fenomen je bio neobičan, a mnogi su ga smatrali vandalizmom. Generacijama, većinu arheologa zanimala je epska arhitektura hrama i zvanični ukrasi na zidu.

Tokom poslednje dve nedelje, zapisi hodočasnika u File i na druga mesta antičkog sveta polako su postale fokus ozbiljnih istraživanja. To je jedno veliko skretanje od monarha i spomenika koji su dugo dominirali proučavanjem prošlosti i ograničavali našu istorijsku percepciju.

- Ljudi sve više istražuju žene, robove, one koji su bili izostavljeni iz istorijskih izvora, a grafiti su jedan od najboljih načina da se čuje i njihov glas – rekla je za Smithsonian Magazine Džeklin Dibijasi-Samons sa Univerziteta u Misisipiju, koja se bavi istraživanjem grafita u Herkulanumu i Pompeji.

Drevni grafiti su bili jednostavni: nož, dleto ili komad uglja. Ali ovi istraživači koriste modernu tehnologiju koja im pomaže u otkrivanju i očuvanju tih „škrabotina“ i digitalizaciju slika.

Deo grafita u Izidinom hramu su molitve i imena napisani demotskim pismom, egipatskim pismom koje je nasledilo hijeroglife. Kako je tada malo ljudi znalo da čita i piše, većina grafita su slike različitih životinja poput sokola u čast Horusa.

(Telegraf Nauka/Smitshonian Magazine)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>