Otkriveni ostaci PLANETE KOJA SE PRE 4,5 MILIJARDI GODINA SUDARILA SA ZEMLJOM!
Ostaci drevne protoplanete Teje - nebeskog tela za koje se smatra da je pre oko 4,5 milijardi godina udarilo u ranu Zemlju i doprinelo formiranju Meseca - i dalje postoje duboko u Zemljinom omotaču, tvrde naučnici. Reč je o dve ogromne, guste strukture poznate kao velike oblasti niske brzine (LLVP).
Ove strukture, otkrivene još 1980-ih godina analizom seizmičkih talasa, nalaze se blizu granice između omotača i jezgra Zemlje. Jedna je ispod Afrike, a druga ispod Tihog okeana. Svaka je približno dvostruko veća od Meseca. Seizmički talasi kroz njih putuju sporije jer su gušće i verovatno bogatije gvožđem od okolnog omotača.
Studija koju je predvodio Kaltek (Caltech), objavljena 2023. godine u časopisu "Nature", koristila je kompjuterske simulacije udarnog sudara, konvekcije u omotaču, mineralnu fiziku i seizmološke podatke. Prema modelima, sudar nije potpuno otopio donji deo Zemljinog omotača. Gušći materijal iz Tejinog omotača (oko 2–3,5 odsto gušći) mogao je da tone ka jezgru bez potpunog mešanja. Tokom milijardi godina, konvekcija u omotaču formirala je dve izolovane "gomile" koje odgovaraju današnjim LLVP strukturama.
Ova hipoteza pomaže da se objasni zašto tragovi Teje nisu pronađeni u asteroidnom pojasu ili meteoritima, kao i zašto Zemlja i Mesec imaju veoma sličan hemijski sastav. Deo materijala sa Teje je apsorbovan u Zemlju, a ostatak je formirao Mesec.
Iako modeli podržavaju ovu ideju, ona još nije potvrđena direktnim uzorcima. Postoje i druge moguće interpretacije porekla ovih struktura, poput drevne subducirane kore ili ostataka magmatskog okeana. Dalja hemijska i izotopska ispitivanja vulkanskih stena povezanih sa dubokim plaštom i poređenje sa uzorcima sa Meseca mogla bi da pruže dodatne dokaze.
Povezana istraživanja iz 2025. godine, objavljena u časopisu "Science", pokazala su da je Teja najverovatnije nastala u unutrašnjem delu Sunčevog sistema, možda čak i bliže Suncu od Zemlje. Bila je stenovita planeta sa metalnim jezgrom, mase oko 5–10 odsto mase Zemlje.
Ovi nalazi daju novi uvid u najraniju istoriju Zemlje i Meseca i pokazuju da ogromni kosmički sudari nisu nužno potpuno izbrisali hemijske razlike u unutrašnjosti planeta.
(Telegraf Nauka/Yahoo)