Tragovi drevne katastrofe otkriveni na Neptunovim satelitima

A. I.
A. I.    ≫   
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Nova posmatranja pojedinih Neptunovih satelita i prstenova pružaju dokaze o katastrofi koja se dogodila pre nekoliko milijardi godina u blizini najudaljenije planete Sunčevog sistema. Tada je nebesko telo veličine Plutona, patuljaste planete, izazvalo pravi haos i seriju sudara, zaključili su istraživači agencije NASA koristeći Svemirski teleskop Džejms Veb.

Istraživači su koristili ovaj svemirski teleskop kako bi ispitali sastav tri mala unutrašnja Neptunova satelita - Proteusa, Larise i Galateje - kao i njegovih unutrašnjih prašnjavih prstenova.

Tom prilikom otkrili su glinene minerale kakvi se obično očekuju duboko u unutrašnjosti određenih nebeskih tela u udaljenim delovima Sunčevog sistema. Poznato je da ovi minerali bogati magnezijumom postoje na patuljastoj planeti Cereri, koja kruži u glavnom pojasu asteroida između Marsa i Jupitera, kao i u pojedinim meteoritima.

- Za nastanak ovih minerala neophodan je dugotrajan kontakt tečne vode i stena - izjavila je planetolog Rajli Dejvis, postdoktorski istraživač na Univerzitetu Kalifornije u San Dijegu i glavna autorka studije, a preneo je Rojters.

Ona je dodala da su sami sateliti previše mali i hladni da bi se takvi hemijski procesi odvijali na njima, tako da je glina morala da dođe sa drugog mesta, iz duboke unutrašnjosti mnogo većeg, drevnog nebeskog tela. Pronalazak ovog materijala na Neptunovim unutrašnjim satelitima ukazuje na katastrofalan događaj iz prošlosti te planete, u kojem su uništena ta drevna tela, a njihova unutrašnjost izložena.

- Od tih ostataka kasnije su se ponovo formirali mali sateliti i prstenovi koje danas vidimo - rekla je Dejvisova.

Istraživači navode da je uzročnik ove kataklizme verovatno Triton, koji je trenutno najveći Neptunov satelit, ali je ranije boravio u udaljenijem delu Sunčevog sistema, u oblasti poznatoj kao Kojperov pojas.

Prema njihovim rečima, negde tokom prve milijarde godina nakon nastanka Sunčevog sistema pre oko 4,5 milijardi godina, u haotičnom periodu kada su se velike gasovite planete još uvek pomerale ka svojim sadašnjim orbitama, Neptunova gravitacija je zarobila Triton.

Triton je nešto veći od Plutona, još jednog tela iz Kojperovog pojasa, ali je manji od Zemljinog Meseca.

Nakon što je zarobljen, gravitaciono dejstvo samog Tritona poremetilo je prvobitne Neptunove satelite i dovelo do toga da se većina njih međusobno sudari. Sadašnji unutrašnji Neptunovi sateliti vremenom su nastali od dela tako formiranih ostataka, ukazuju naučnici.

- Unutrašnjost velikih ledenih satelita obično nam je trajno skrivena, zakopana ispod debelih slojeva vodenog leda i dostupna samo putem modela i zaključivanja - navela je Dejvis, dodajući da unutrašnji Neptunovi sateliti možda predstavljaju jedino mesto u Sunčevom sistemu gde može direktno da se posmatra taj materijal.

Planete, poravnanje planeta Foto: Shutterstock

Ostale tri velike gasovite planete, Jupiter, Saturn i Uran, imaju sisteme velikih satelita koji su nastali oko same planete i kreću se približno kružnim putanjama, u istom smeru u kojem se planeta okreće oko svoje ose.

Neptun, koji se nalazi oko 30 puta dalje od Sunca nego Zemlja, ima 16 poznatih satelita.

Triton, za koji se smatra da je po sastavu sličan Plutonu, na svojoj površini ima led od azota, metana i ugljen-dioksida, kao i tanku azotnu atmosferu.

Istraživači su naveli da je još jedno moguće, mada manje verovatno, objašnjenje za njihova zapažanja to da je neko drugo telo iz Kojperovog pojasa, veličine Plutona, prošlo previše blizu Neptuna i bilo razoreno njegovom gravitacijom.

Prema rečima Dejvisove, priča o Neptunovim satelitima nas podseća na to da Sunčev sistem ima burnu istoriju.

- To je upečatljiv primer kako jedan slučajan događaj može iz temelja da izmeni arhitekturu planetarnog sistema - zaključila je Dejvis.

(Telegraf Nauka/Tanjug)

Video: Božić: Sporazum Artemis prilika za SRB da učestvuje u programima istraživanja svemira

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>