Odbačena Maskova raketa juri ka Mesecu: Sudar se predviđa za sredu, eksplozija će imati snagu kao 3 tone TNT-a
Raketa kompanije SpejsEks Ilona Maska, koja nekontrolisano lebdi svemirom, nalazi se na putanji sudara sa Mesecom nakon što je pre više od godinu dana lansirala dve lunarne sonde, prenosi danas agencija AP.
Gornji stepen rakete će se u sredu neplanirano zabiti u Mesec, stvarajući krater i podižući oblak prašine i krhotina koje naučnici željno iščekuju da vide.
Stručnjak za praćenje objekata u svemiru, Bil Grej, predviđa udar brzinom od 8.700 kilometara na sat, što je sedam puta brže od brzine zvuka, a do njega će doći u blizini kratera Ajnštajn, na osvetljenoj zapadnoj ivici Meseca, navodi ABC njuz.
Budući da će se događaj odigrati u ranim jutarnjim satima, najbolji pogled imaće stanovnici istočnih delova Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, kao i većeg dela Južne Amerike.
Iako naučnici nisu previše zabrinuti zbog ovog konkretnog komada svemirskog otpada, on ukazuje na rastuću opasnost usled sve većeg broja objekata koji se gomilaju u orbiti, navodi AP.
Kompanija SpejsEks nikada nije imala nameru da njena raketa udari u Mesec, ali stručnjaci navode da se sudar mogao izbeći da je gornji stepen rakete blago usmeren ka orbiti oko Sunca.
Ovo će biti druga raketa za koju se zna da je slučajno udarila u Mesec, nakon što je deo kineske rakete 2022. godine napravio dva kratera na tamnoj strani Meseca. Predstojeći sudar dogodiće se na strani Meseca okrenutoj ka Zemlji, a oslobođena energija biće ekvivalentna eksploziji tri tone TNT-a. Prema rečima stručnjaka, bljesak pri udaru, koji traje kraće od jedne sekunde, verovatno će biti preslab da bi se video.
Mlaz izbačenog materijala mogao bi, međutim, da se proteže kilometrima u svemir i ostane vidljiv teleskopima desetinama minuta.
- Gravitacija na Mesecu je slaba i nema vetra koji bi oduvao prašinu - rekao je Bendžamin Fernando iz Nacionalne laboratorije Los Alamos.
On je dodao da je jedan od razloga za interesovanje astronoma za ovaj događaj želja da se utvrdi koliku opasnost udari ostataka predstavljaju za buduće astronaut. Fernando predviđa nastanak udarnog kratera prečnika skoro 27 metara i dubine pet metara, što je premalo da bi se videlo sa Zemlje, ali je uočljivo za svemirske letelice. Sonda američke svemirske agencije NASA, “Lunar Reconnaissance Orbiter", i južnokorejska lunarna sonda “Danuri” snimiće mesto sudara pre i nakon samog događaja.
Prema rečima Fernanda i njegovog tima, “Danuri” će se približiti raketi kompanije SpejsEks na udaljenost od svega nekoliko kilometara, samo dva minuta pre udara. Odbačeni deo rakete, dugačak oko 12 metara i težak oko 4.500 kilograma, preneo je dve privatne lunarne letelice za sletanje 15. januara 2025. godine. S obzirom na to da meteoriti i drugi prirodni objekti pružaju malo ili nimalo upozorenja pre udara u Mesec, naučnici ističu da mnogo toga može da se nauči praćenjem udara objekata koje je napravio čovek, poput ovog predstojećeg događaja, navodi AP.
Kako Mesec postaje nova popularna destinacija za putovanja, naučnici naglašavaju da je ključno unaprediti praćenje ostataka i kontrolu saobraćaja pre nego što tamo stignu čitave grupe robota i astronauta.
SAD i Kina se nadmeću u tome ko će prvi spustiti astronaute na Mesec u narednih nekoliko godina.
Kompanije SpejsEks Ilona Maska i Blu Oridžin Džefa Bezosa takmiče se u izradi letelice koja će prevoziti astronaute misije Artemis IV i koji će naslediti 12 astronauta iz programa Apolo koji su šetali po površini Meseca, podseća AP.
(Telegraf Nauka/Tanjug)
Video: Božić: Sporazum Artemis prilika za SRB da učestvuje u programima istraživanja svemira
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.