Zastrašujuće upozorenje naučnika sa Stanforda: Požari će ubijati 70.000 ljudi godišnje do 2050!

Vreme čitanja: oko 4 min.

Foto: Fire Department / Shutterstock Editorial / Profimedia

Požari koji besne širom Kanade i zapadnih Sjedinjenih Američkih Država izbacuju dim nad koji udišu milioni Amerikanaca. Pepeljasta izmaglica postaje redovno iskustvo, sa zdravstvenim posledicama daleko većim nego što su naučnici ranije procenjivali.

Iako su požari dugo bili deo života na zapadu SAD, topliji i suvlji uslovi podstiču veće požare koji se javljaju češće i sve duže traju. Dim iz ovih požara širi se dalje i zadržava duže nego u prošlosti, navodi se u saopštenju Fakulteta za održivost Dor Univerziteta Stanford.

U studiji objavljenoj 18. septembra u žurnalu Nature, istraživači sa Univerziteta Stanford procenjuju da bi nastavak globalnog zagrevanja mogao dovesti do oko 30.000 dodatnih smrtnih slučajeva svake godine širom zemlje do 2050. godine, jer sve gora aktivnost požara izazvana klimatskim promenama generiše više zagađenja dimom širom Severne Amerike.

- Postoji široko razumevanje da se aktivnost požara i izloženost dimu od požara brzo menjaju. Ovo je, nažalost, životno iskustvo za ljude na Zapadnoj obali tokom poslednje decenije i za ljude na Istočnoj obali u poslednjih nekoliko godina. Naš rad daje neke brojeve o tome šta ta promena u izloženosti znači za zdravstvene ishode, kako sada, tako i u budućnosti, kako se klima zagreva - rekao je Maršal Burk, profesor ekoloških društvenih nauka i vodeći autor studije.

Istraživači su otkrili da nijedna zajednica u SAD nije sigurna od izloženosti dimu. Kada se monetizuje, smrtni slučajevi povezani sa dimom od požara mogli bi dostići 608 milijardi dolara godišnjih šteta do 2050. godine prema scenariju emisija „poslovanja kao i obično“ gde globalne temperature rastu oko 2 stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa. Ta procenjena šteta prevazilazi trenutne procene ekonomskih troškova svih ostalih šteta izazvanih klimatskim promenama u SAD zajedno, uključujući smrtne slučajeve povezane sa temperaturom, poljoprivredne gubitke i štete od oluja.

- Ono što vidimo, i ovo je u skladu sa onim što drugi nalaze, je porast dima od požara širom zemlje. Postoje veća povećanja na Zapadnoj obali, ali postoji i prekogranični transport dima od požara širom zemlje, uključujući masovne nedavne događaje dima na istoku i srednjem zapadu SAD od kanadskih požara - rekao je Minghao Ću, koautor studije i docent na Univerzitetu Stoni Bruk.

Jedinstveno opasno zagađenje

Smrtni slučajevi od dima od požara nastaju udisanjem složene mešavine hemikalija. Požari mogu izložiti veliki broj ljudi ovim toksičnim zagađivačima danima ili nedeljama, doprinoseći smrtnim slučajevima do tri godine nakon početne izloženosti, prema novoj studiji.

Foto: Luke Hales / Getty images / Profimedia

U zagađenju dimom od požara, istraživači se često fokusiraju na fine čestice, poznate kao PM2.5, koje prodiru u pluća i ulaze u krvotok. Dok su zdravstveni efekti PM2.5 iz drugih izvora dobro proučeni, manje se zna o specifičnim opasnostima PM2.5 iz dima od požara. Neka nedavna istraživanja pokazuju da dim od požara može sadržati niz toksičnih hemikalija štetnih za ljudsko zdravlje. Ći, Burk i kolege su koristili podatke o smrtnim slučajevima u SAD da procene ove dodatne rizike od dima.

Istraživači su kombinovali podatke na nivou okruga o svim zabeleženim smrtnim slučajevima u SAD od 2006. do 2019. sa merenjima emisija dima na nivou tla, varijacijama vetra i kretanjem čestica u vazduhu, koristeći mašinsko učenje da predvide kako promene emisija od požara u jednoj oblasti utiču na koncentracije dima u drugoj. Povezali su promene u koncentracijama dima sa varijacijama u istorijskoj smrtnosti i koristili globalne klimatske modele da projektuju buduću aktivnost požara, nivoe dima i zdravstvene posledice pod različitim scenarijima zagrevanja do 2050. godine.

Rezultati pokazuju da bi višak smrtnih slučajeva od izloženosti dimu PM2.5 prema scenariju emisija „poslovanja kao i obično“ mogao porasti za više od 70% na 70.000 godišnje sa otprilike 40.000 godišnjih smrtnih slučajeva pripisanih dimu od 2011. do 2020. godine. Najveća projektovana povećanja godišnjih smrtnih slučajeva od izloženosti dimu javljaju se u Kaliforniji (5.060 dodatnih smrtnih slučajeva), Njujorku (1.810), Vašingtonu (1.730), Teksasu (1.700) i Pensilvaniji (1.600).

Razumevanje uticaja klime

Kvantifikovanjem ekonomske štete od smrtnih slučajeva povezanih sa dimom, nalazi otkrivaju skriveni porez na porodice i preduzeća. Istraživači su otkrili da čak i ako svet brzo smanji emisije dovoljno da stabilizuje globalne temperature ispod 2 stepena do kraja veka, smrtni slučajevi od izloženosti dimu izazvanog klimatskim promenama samo u SAD bi verovatno i dalje premašivali 60.000 godišnje do 2050. godine.

- Ako pogledate vodeće alate za procenu uticaja klime koji se koriste za informisanje politike, nijedan od njih ne uključuje kako promene u klimi mogu uticati na dim od požara i povezanu ljudsku smrtnost. Naša studija pokazuje da klimatskim modelima nedostaje ogroman deo klimatskih uticaja u SAD – to je kao da izostavite glavnog lika iz filma – rekao je Ću.

(Telegraf Nauka/Stanford Doerr School of Sustainability)