Višak kilograma vodi do ubrzanog starenja mozga i demencije! Naučnici ispitivali 8.200 ljudi tokom 24 godine
Višak kilograma, tj. povećanje indeksa telesne mase (BMI), tokom vremena dovodi do ubrzanog starenja mozga i ubrzanog opadanja kognitivnih sposobnosti, objavio je Univerzitet u Džordžiji.
Kognitivni pad je normalan proces. Kako ljudi stare, često im postaje teže da pamte stvari i razmišljaju onoliko jasno koliko su to mogli u mladosti. Kod inače zdravih odraslih osoba, ove promene su postepene i suptilne.
Nova studija je otkrila da viši indeks telesne mase (BMI), tj. gojaznost, tokom vremena dovodi do znatno bržeg opadanja kognitivnih funkcija, pamćenja i izvršnog funkcionisanja u poređenju sa onim što se uobičajeno viđa kod starijih osoba. To obuhvata sposobnosti poput kontrole emocija, organizovanja i planiranja zadataka, koncentracije i još mnogo toga.
Istraživači su se oslonili na podatke iz nacionalno reprezentativne studije koja je pratila više od 8.200 ljudi starijih od 50 godina tokom perioda od 24 godine.
Ova studija, objavljena u Journal of Neurology, pokazala je da svako povećanje BMI za jednu jedinicu dovodi do bržeg opadanja zdravlja mozga.
Ipak, nisu sve vesti loše.
- Otkrili smo da bi ljudi, ukoliko kontrolišu svoju težinu, mogli značajno da smanje stopu kognitivnog opadanja za samo dve godine. To čini BMI jednim od faktora rizika koje je najlakše promeniti kada je reč o zdravom starenju - rekla je Suhang Song, vodeća autorka studije i vanredna profesorka na Fakultetu za javno zdravlje Univerziteta u Džordžiji (UGA).
Istraživači su najjaču korelaciju između BMI i kognitivnog pada uočili u osmoj godini praćenja. Efekat je bio najizraženiji kod osoba starijih od 65 godina.
Definisana kao indeks telesne mase (BMI) od 30 ili više, gojaznost negativno utiče na zdravlje mozga. Međutim, prema rečima istraživača, još uvek nije sasvim jasno na koji tačno način. Verovatno je da višak kilograma izaziva upalu, smanjen protok krvi i insulinsku rezistenciju. To potom može dovesti do kognitivnog oštećenja, Alchajmerove bolesti i srodnih demencija.
- Za demenciju nema leka, zbog čega je od presudnog značaja da identifikujemo i utičemo na sve promenljive faktore rizika koje možemo pronaći kako bismo je sprečili - rekla je Songova.
(Telegraf Nauka/UGA Today)