Da li je govedina stvarno neprijatelj srca?
Govedina i drugo crveno meso decenijama se smatraju rizičnim za zdravlje srca i krvnih sudova. Zasićene masti, holesterol i navike pripreme mesa redovno su se pominjali kao glavni faktori rizika.
Ipak, nova studija sa Državnog univerziteta Pensilvanije ponovo preispituje tu pretpostavku — i rezultati navode da umereni unos nemasne, neprerađene govedine, ako je uključen u uravnoteženu mediteransku ishranu, ne mora da podiže rizik od srčanih bolesti na način kako se to ranije smatralo, prenosi SciTechDaily.
Istraživači su u kontrolisanim uslovima pratili 30 zdravih mladih ispitanika kroz četiri različita režima ishrane, pri čemu je svaki režim trajao četiri nedelje, uz pauzu između njih. Na taj način su eliminisali razlike koje bi mogle da nastanu zbog individualnih razlika između učesnika.
Prema jednom od režima, ispitanici su konzumirali tipičnu američku ishranu sa svakodnevnom porcijom masnije govedine, dok su u drugim režimima sledili mediteransku ishranu sa različitim količinama nemasne govedine — od vrlo male do umerene — a uz obilje povrća, maslinovog ulja, voća i celih žitarica.
Ključni pokazatelj koji su naučnici merili bio je nivo metabolita TMAO (trimetilamin-N-oksid) u krvi, urinu i fecesu, za koga su prethodne studije sugerisale da je povezan sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Ono što je novo u ovim rezultatima jeste činjenica da u ishrani sa mediteranskim režimom i nemasnom govedinom nivo TMAO nije bio veći nego u prehrani bez govedine, a bio je niži nego u režimu sa standardnom američkom ishranom sa masnijim mesom.
Autori naglašavaju da to ne znači da je dozvoljeno konzumirati velike količine govedine — kao na primer masni odrezak — i očekivati iste rezultate. Studija ukazuje da je važan kontekst celokupne ishrane: u kombinaciji sa povrćem, zdravim mastima i raznovrsnom biljnom hranom, umeren, nemasni komad govedine može da se uvrsti u zdrav režim bez značajnog povećanja rizika.
Takođe, u ovoj studiji nije samo posmatran TMAO — istraženi su i drugi pokazatelji zdravlja, uključujući raznolikost crevne mikrobiote. Zanimljivo je da mediteranski režimi, bez obzira na prisustvo govedine, dovode do veće raznovrsnosti mikrobioma u crevima u poređenju sa tipičnom zapadnjačkom ishranom. To ukazuje na to da kvalitativna struktura ishrane — povrće, voće, maslinovo ulje, vlakna — ima možda čak i veći značaj nego sama prisutnost mesa.
Ipak, istraživači upozoravaju na ograničenja: ovo je mala studija, a učesnici su bili mladi i generalno zdravi. Ne zna se kako bi rezultati izgledali kod osoba sa već postojećim bolestima srca, metabolizma ili starijima. Nije bilo ispitivano ni prerađeno meso, ni masni komadi — studija se odnosila isključivo na nemasnu, neprerađenu govedinu u kontekstu mediteranskog režima.
Ova nova saznanja podstiču na preispitivanje toga kako gledamo na govedinu u ishrani. Umesto rigidnih pravila „govedina = loše za srce“, važno je uzeti u obzir širu sliku: čime ispunjavamo ostatak ishrane, koliko je ona bogata povrćem, zdravim mastima, vlaknima; da li meso biramo mudro — nemasne, neprerađene komade — i koliko su porcije umerene.
(Telegraf Nauka / SciTech Daily)