Arheolozi u Danskoj otkrili odbrambenu liniju staru 2.500 godina: Ko je pretio drevnim stanovnicima?

T. B.
Vreme čitanja: oko 3 min.

Arheološka istraživanja sprovedena tokom priprema za proširenje puta u Danskoj dovela su do neočekivanog otkrića. Ispod poljoprivrednog zemljišta u zapadnom Jilandu pronađeni su ostaci odbrambene linije stare oko 2.500 godina, koji ukazuju na moguće sukobe iz gvozdenog doba o kojima se do sada gotovo ništa nije znalo. Otkriće je otvorilo brojna pitanja o stanovnicima ovog područja, njihovim neprijateljima i razlozima zbog kojih je podignuta prepreka, navodi Popular Mechanics.

Istraživanja su obavljena između gradova Varde i Korskro, duž današnjeg puta broj 11, čije je proširenje sa dve na tri saobraćajne trake zahtevalo prethodna arheološka iskopavanja. Stručnjaci Muzeja Vest otkrili su niz pravilno raspoređenih jama koje su nekada služile za postavljanje drvenih stubova, čineći odbrambenu prepreku na važnom pravcu kretanja, navodi se u saopštenju Muzeja Vest.

Ostaci odbrambene linije pronađeni su u blizini lokaliteta Šefergorden, a prema procenama arheologa potiču iz perioda oko 500. godine pre nove ere.

Reč je o nizu gusto raspoređenih jama u koje su nekada bili postavljeni zašiljeni drveni stubovi. Takva prepreka mogla je da uspori ili zaustavi napredovanje neprijateljskih snaga i zaštiti prostor iza nje.

Mihael Alre Jensen, kustos Muzeja Vest, istakao je da je pronalazak iznenadio istraživački tim, jer na tom području nisu očekivali tragove odbrambenog sistema iz tako ranog perioda.

Prema njegovom tumačenju, prepreka je verovatno podignuta kako bi se sprečio prodor neprijatelja sa severa. Njeno postojanje ukazuje na mogućnost organizovanih sukoba u najranijem gvozdenom dobu, iako još nije utvrđeno ko ju je izgradio niti da li je na tom mestu zaista došlo do borbe.

Položaj pronađenih ostataka posebno je zanimljiv jer se nalaze uz trasu drevnog puta poznatog kao Drivvej. Ova saobraćajnica vekovima je predstavljala jedan od važnih pravaca kroz zapadni Jiland, a njenu trasu u velikoj meri prati današnji put broj 11.

Arheolozi pretpostavljaju da je upravo strateški značaj ovog prolaza bio razlog za podizanje odbrambene prepreke. Ukoliko su neprijateljske snage koristile isti pravac, stanovnici su postavljanjem zašiljenih stubova mogli da otežaju njihov prodor.

Tačno vreme nastanka drevnog puta nije poznato, ali njegova dugotrajna upotreba pokazuje koliko su pojedini pravci kretanja zadržavali značaj kroz različita istorijska razdoblja.

Položaj pronađene palisade ukazuje na to da je ovaj prolaz mogao imati važnu ulogu u odbrani i zaštiti stanovništva.

Odbrambena linija nije jedino značajno otkriće do kojeg su arheolozi došli tokom radova. Na istraživanom području pronađeni su tragovi ljudskog prisustva iz više praistorijskih i istorijskih razdoblja, što svedoči o njegovom dugotrajnom naseljavanju i korišćenju.

Najstariji nalazi povezani su sa prvim zemljoradnicima iz kamenog doba, koji su svoje pokojnike sahranjivali u manjim grobnim humkama.

U jednom od grobova iz kamenog doba pronađena je i ratna sekira stara oko 4.500 godina, koja predstavlja jedan od posebno zanimljivih predmeta otkrivenih tokom iskopavanja.

Istraživači su pronašli i ostatke iz bronzanog i gvozdenog doba, kao i tragove ljudskih aktivnosti iz vikinškog perioda.

Prema Jensenovim rečima, posebna vrednost ovih istraživanja ogleda se u tome što su na relativno maloj površini otkriveni nalazi iz toliko različitih epoha. Oni omogućavaju stručnjacima da prate promene u načinu života, naseljavanju i korišćenju zemljišta tokom više hiljada godina.

Nastavak istraživanja, uključujući iskopavanja dodatnih grobnih humki, mogao bi da pruži više podataka o zajednicama koje su tokom različitih perioda živele na ovom prostoru.

Otkriće pokazuje da se ispod današnjih puteva i obradivih površina mogu skrivati tragovi događaja koji nisu zabeleženi u pisanim izvorima. Za istraživače Muzeja Vest nalazi predstavljaju priliku da bolje razumeju prošlost zapadnog Jilanda i rasvetle deo istorije koji je do sada bio gotovo nepoznat.

(Telegraf Nauka / Popular Mechanics)