Galsko selo otkriveno u dolini La Pere: Iskopani ritualno uništeni mač i neobična statua

A. I.
Vreme čitanja: oko 3 min.

Prikaz Gala nastao početkom 20. veka... Foto: akg-images / akg-images / Profimedia

Galsko selo pronađeno je tokom zaštitnih arheoloških iskopavanja na lokalitetu Le Dezer, u opštini Metre. Smešten na krečnjačkom platou koji dominira dolinom potoka La Pere, ovaj lokalitet spada u red najbogatijih značajnim nalazima u ovom geografskom sektoru, saopštio je francuski Nacionalni insitut za preventivna arheološka istraživanja (Inrap).

Među najzanimljivijim otkrićima su neobična statua i ritualno uništeni mač.

Period srednjeg paleolita predstavljen je brojnim kamenim artefaktima iz sekundarnih naslaga (periglacijalni kontekst ili koluvijum), koji se uglavnom pripisuju srednjem paleolitu. Retke strukture i ostaci materijala svedoče o ljudskom prisustvu na ovom terenu tokom neolita, poznog bronzanog doba i starijeg gvozdenog doba (srednji Halštat: otprilike od 625. do 540. godine pre nove ere).

Galsko naselje

Galsko naselje iz mlađeg gvozdenog doba (Laten D1: 150–80. pre n. e.), koje je istraženo gotovo u potpunosti, odgovara pravougaonom stambenom ograđenom prostoru površine 1,2 hektara. Njegove granice čine tri pravolinijska rova. Široki unutrašnji pregradni rov, opremljen centralnim prelazom, deli ovaj prostor na dve funkcionalne celine. Sterilni pojasevi uz unutrašnje ivice rovova sugerišu postojanje nasipa koji su danas zaravnjeni. Stratigrafska analiza ispune rovova omogućava prepoznavanje dve uzastopne faze naseljavanja. Izvan ovog ograđenog prostora, sekundarna mreža parcela učestvovala je u upravljanju vodama i strukturiranju prostora namenjenih zanatskim i poljoprivredno-stočarskim aktivnostima, navodi se u saopštenju.

Istočno dvorište glavnog ograđenog prostora obuhvata objekat podignut na četiri stuba, kao i prelaz koji čine dve rupe za stubove velikih dimenzija smeštene na samoj granici istražene površine. Zapadno dvorište sadrži četiri objekta, od kojih su najmanje dva pretrpela naknadno preuređivanje nakon prvobitne izgradnje.

Izuzetni artefakti

Dva nesvakidašnja predmeta – krečnjačka statua i gvozdeni mač sa koricama – pronađena su u rovovima oko naselja, naveo je francuski institut.

Stratigrafski položaj statue unutar južnog rova poklapa se sa prelaznom fazom između dve etape naseljavanja. Visoka 49 centimetara i teška preko 18 kilograma, izrađena je od krečnjaka sa mnogo prirodnih nesavršenosti. Uprkos velikoj istrošenosti, i dalje se mogu uočiti oči, nos, usta i početak kose. Odbacivanje ovog estetskog predmeta u domaćem kontekstu ima snažan simbolički karakter.

Ovaj verovatni kultni čin praćen je odlaganjem memorijalnog predmeta u vidu fragmenata lobanje pronađenih na udaljenosti od 90 metara, u istom rovu i u istovremenom stratigrafskom nivou.

Mač sa koricama nalazio se u unutrašnjem pregradnom rovu, u blizini zone prelaza koja je omogućavala kretanje unutar stambenog prostora. Namerno oštećen kako bi bio potpuno neupotrebljiv, ovaj ritualni čin, nakon kojeg je predmet odbačen, dogodio se na kraju naseljavanja i mogao bi da simbolizuje napuštanje ovog mesta stanovanja.

Svakodnevne aktivnosti

Proučavanje pokretnih nalaza ukazuje na širok spektar domaćih i proizvodnih aktivnosti, što svedoči o u velikoj meri samodovoljnom (autarkičnom) funkcionisanju naselja: prerada gvožđa, mlevenje žitarica, tekstilna radinost, kulinarske aktivnosti i obrada životinjskih resursa potvrđeni su tokom čitavog perioda, uz uočljive reorganizacije između dve faze.

Osim toga, analiza životinjskih ostataka ukazuje na klanje konja koje je dostizalo visok udeo tokom prve faze naseljavanja.

Iskopavanje stambenog naselja na lokalitetu Metre Le Dezer doprinosi poznavanju naseljenosti platoa severno od Tura u mlađem gvozdenom dobu. Iako su njegov oblik i aktivnosti uobičajeni za ovaj period, specifičnost uzgoja konja tokom prve faze daje mu određenu dozu atipičnosti. Takođe, raznolikost pronađenih predmeta i materijala svrstava ovaj lokalitet među najbogatije u ovoj regiji, uz dva izuzetna predmeta kao što su statua i mač.

(Telegraf Nauka/Inrap)