Misteriozna komora pronađena u zamku: Ima 90 kvadrata i pod zemljom je, arheolozi nemaju pojma čemu je služila

T. B.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Zamak Lihtenau u Nemačkoj... Foto: Stefan Ziese / akg-images / Profimedia

Arheolozi koji rade u istorijskom nemačkom gradu Lihtenau u saveznoj pokrajini Severna Rajna–Vestfalija naišli su na izuzetno otkriće – veliku podzemnu odaju koja je stajala zaboravljena više od 700 godina. Ovaj prostor, pronađen slučajno tokom iskopavanja u blizini srednjovekovnog zamka Lihtenau, prostire se na preko 90 kvadratnih metara i smatra se jednim od najznačajnijih arheoloških otkrića u regionu u poslednjih nekoliko decenija navodi Popular mechanics.com.

Procene pokazuju da je komora građena u 14. veku, u periodu kada je grad bio u intenzivnom razvoju. Uprkos impresivnoj veličini i očuvanosti, stručnjaci još ne znaju t­ačno ko ju je izgradio niti za koju svrhu. Takve kamene podzemne komore nisu retke u srednjovekovnoj Evropi, ali obično se nalaze u sklopu dvoraca ili drugih gospodarskih objekata, dok je ovakva, dobro očuvana, gotovo ispod modernih zgrada prava retkost.

Postoji nekoliko teorija o funkciji ove komore. Najverovatnije je služila kao skladište hrane i pića — posebno vina i drugih namirnica koje se moraju čuvati na stalnoj temperaturi i umerenoj vlažnosti. Podzemna struktura automatski je omogućavala stabilne uslove, što je bilo ključno u srednjem veku za očuvanje dragocenih zaliha tokom zime ili vrelih letnjih meseci.

Druga mogućnost je da je prostor služio kao radionica zanatlija, naročito za materijale osetljive na temperaturne promene. Takve podzemne prostorije bile su idealne za obradu metala, stakla, keramike ili tekstila, jer su temperature i vlažnost bile stabilne, što je otežano u površinskim objektima.

Treća teorija tiče se turbulentne istorije srednjovekovne Nemačke, perioda punog lokalnih sukoba i ratova. Neki stručnjaci smatraju da su ovakve podzemne prostorije mogle služiti i kao skloništa ili sigurna mesta u vreme napada ili nemira, pružajući zaštitu stanovnicima ili dragocenim materijalnim dobrima.

Posebno je fascinantno kako je odaja ostala gotovo netaknuta vekovima ispod modernih ulica i zgrada. Takva otkrića podsećaju da ispod mnogih evropskih gradova leži mreža zaboravljenih prostorija, tunela i galerija koje čuvaju tragove prošlih generacija.

Prethodna otkrića slične prirode, poput Erdstal tunela sa nejasnom funkcijom, pokazuju da su ljudi u prošlosti često gradili skrivene podzemne strukture iz praktičnih, ritualnih ili bezbednosnih razloga, a potom ih napuštali i zaboravljali.

Arheolozi planiraju dalja ispitivanja ove odaje, uključujući analize maltera i pronalazak eventualnih artefakata, kako bi što preciznije odredili starost i namenu prostora. Takva istraživanja mogu rasvetliti aspekte svakodnevnog života u Lihtenau pre nekoliko vekova, od privrednih aktivnosti i urbanog planiranja do društvenih i bezbednosnih strategija.

Otkriće podzemne prostorije u Lihtenau-u pruža priliku da se kroz fizičke ostatke prošlosti rekonstrušu svakodnevni obrasci života, tehnologija i društvenih izazova u srednjovekovnoj Evropi. Svako novo pitanje i svaki novi nalaz doprinose složenijoj i bogatijoj slici ljudske istorije koja se skriva ispod naših nogu.

(Telegraf Nauka / Popular mechanics)