Teleskop Džejms Veb otkrio galaksiju iz ranog svemira: Postojala je pre oko 13 milijardi godina.

T. B.
T. B.    
Čitanje: oko 4 min.
  • 0

Svemirski teleskop Džejms Veb omogućio je astronomima da prouče izuzetno malu i udaljenu galaksiju koja je postojala pre oko 13 milijardi godina. Galaksija LAP1-B ima čak 240 puta manju zastupljenost kiseonika nego Sunce, što je čini jednom od galaksija sa najnižim sadržajem težih hemijskih elemenata koje su naučnici do sada detaljno istražili. Njene neobične osobine pružaju redak uvid u vreme kada su prve generacije zvezda počinjale da obogaćuju svemir elementima neophodnim za nastanak planeta i života, prenosi SciTech Daily.

Međunarodni istraživački tim, predvođen Kimihikom Nakadžimom, vanrednim profesorom Univerziteta Kanazava u Japanu, utvrdio je da LAP1-B ima osobine koje podsećaju na drevne galaksije veoma slabog sjaja u blizini Mlečnog puta. Rezultati istraživanja, objavljeni u žurnalu Nature, mogli bi da pomognu astronomima da bolje razumeju nastanak prvih galaksija i poreklo njihovih mogućih današnjih ostataka.

Neposredno posle Velikog praska svemir se uglavnom sastojao od vodonika i helijuma. Teži hemijski elementi, poput ugljenika i kiseonika, nastajali su kasnije, u unutrašnjosti zvezda, a zatim su dospevali u okolni prostor. Njihova zastupljenost u udaljenim galaksijama zato predstavlja važan pokazatelj stepena njihovog razvoja.

Međutim, mnoge galaksije iz tog perioda veoma su male i teško uočljive, zbog čega je utvrđivanje njihovog hemijskog sastava izuzetno zahtevno čak i uz pomoć najmoćnijih teleskopa.

Detaljno proučavanje galaksije LAP1-B omogućila je pojava poznata kao gravitaciono sočivo. Gravitacija veoma masivnih objekata zakrivljuje svetlost udaljenijih galaksija, a pod određenim uslovima može i znatno da pojača njihov prividni sjaj. U ovom slučaju, veliko jato galaksija pojačalo je svetlost LAP1-B približno 100 puta, omogućivši astronomima da posmatraju objekat koji bi inače bilo gotovo nemoguće detaljno istražiti.

Nadovezujući se na ranija posmatranja, naučnici su galaksiju proučavali više od 30 sati pomoću teleskopa Džejms Veb. Koristili su spektroskopiju, metodu koja omogućava prepoznavanje hemijskih elemenata analizom svetlosti koju emituju nebeska tela.

Dobijeni podaci pokazali su da zastupljenost kiseonika u LAP1-B iznosi svega jednu dvestočetrdesetinu vrednosti zabeležene na Suncu. To je rekordno niska vrednost za galaksiju u kojoj nastaju zvezde i snažan pokazatelj da je posmatramo u veoma ranoj fazi njenog hemijskog razvoja.

Nakadžima je istakao da ga je iznenadilo koliko je malo kiseonika pronađeno. Prema njegovom tumačenju, tako nizak sadržaj težih elemenata ukazuje na to da galaksija još nije prošla kroz brojne generacije stvaranja i umiranja zvezda.

Posebnu pažnju istraživača privukao je i neobično visok odnos ugljenika i kiseonika. Njihova međusobna zastupljenost pruža informacije o procesima u kojima su nastajali, ali i o zvezdama koje su ih oslobodile u okolni prostor.

U galaksiji LAP1-B odnos ugljenika i kiseonika gotovo se podudara sa teorijskim predviđanjima o materijalu koji su u svemir izbacile eksplozije prvih generacija zvezda. To ukazuje na mogućnost da su astronomi zabeležili period kada su hemijski elementi nastali u tim zvezdama tek počinjali da se nagomilavaju u gasu mlade galaksije.

Nakadžima je objasnio da astronomi često proučavaju veoma stare zvezde u našem kosmičkom susedstvu kako bi na osnovu njihovog sastava rekonstruisali uslove iz daleke prošlosti. Zahvaljujući teleskopu Džejms Veb, sada mogu neposredno da analiziraju gas galaksije koja je postojala pre 13 milijardi godina.

Pored neobičnog hemijskog sastava, LAP1-B odlikuje se izuzetno malom zvezdanom masom. Naučnici procenjuju da ukupna masa svih njenih zvezda ne prelazi približno 3.300 masa Sunca, dok se galaksija nalazi unutar prostranog omotača u kojem dominira tamna materija.

Tamna materija je nevidljiva supstanca čije se postojanje zaključuje na osnovu gravitacionog uticaja na vidljivu materiju. Smatra se da čini veliki deo ukupne mase galaksija i ima važnu ulogu u njihovom nastanku i razvoju.

Po svojim osobinama LAP1-B podseća na ultrablede patuljaste galaksije, male zvezdane sisteme veoma slabog sjaja, kakvi postoje i u blizini Mlečnog puta. Njihove zvezde stare su više od 12 milijardi godina i sadrže izuzetno malo težih hemijskih elemenata.

Zbog toga se ovi sistemi često nazivaju „kosmičkim fosilima”, jer su sačuvali tragove uslova koji su vladali tokom ranih faza razvoja svemira.

Masami Ouči, profesor povezan sa Nacionalnom astronomskom opservatorijom Japana i Univerzitetom u Tokiju, objasnio je da astronomi već dugo pretpostavljaju da su takve patuljaste galaksije ostaci veoma starih kosmičkih sistema. Ipak, njihovo poreklo do sada su uglavnom proučavali na osnovu osobina zvezda koje su opstale do današnjih dana.

Otkriće LAP1-B pruža važnu potvrdu pretpostavke da su današnje ultrablede patuljaste galaksije mogle da nastanu od sličnih malih sistema u ranom svemiru. Njena zvezdana masa, hemijski sastav i prisustvo tamne materije odgovaraju osobinama koje su astronomi predviđali za njihove drevne pretke.

Ipak, istraživači naglašavaju da je reč o jednom objektu i da su potrebna dodatna posmatranja kako bi se utvrdilo koliko su takve galaksije bile rasprostranjene i na koji način su se razvijale.

Naučnici zato planiraju da nastave istraživanja teleskopom Džejms Veb, u nadi da će pronaći još udaljenije galaksije sa manjim sadržajem težih hemijskih elemenata. Takva otkrića mogla bi da im omoguće da istraže vreme kada su prve zvezde počele da menjaju hemijski sastav svemira.

Nakadžima se nada da će ovi rezultati doprineti razumevanju porekla elemenata od kojih su izgrađeni planete, živi organizmi i ljudsko telo, kao i procesa zahvaljujući kojima su se oni tokom milijardi godina proširili svemirom.

(Telegraf Nauka / SciTech Daily)

Video: Dr Ejlem Ozdogan o Taš Tepeleru

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>