
"Suluda ideja" o Plutonu iz 2017. godine je upravo potvrđena
Kad je svemirska letelica „Nju Horajzons“ prošla pored Putona i Harona 2015. godine, otkrila je dva neverovatno složena sveta i aktivnu atmosferu na Plutonu. Ti snimci su redefinisali naše razumevanje tog sistema.
Nove opservacije pomoću svemirskog teleskopa „Džejms Veb“, iz 2022. i 2023, pokazuju da je Plutonova atmosfera potpuno drugačija od bilo koje druge u solarnom sistemu.
Ona sadrži čestice sumaglice koje se izidižu i padaju dok se zagrevaju i hlade. Plutonova atmosfera je komplikovana sumaglica azota, metana i ugljen-monoksida. Čestice sumaglice kontrolišu energetski balans atmosfere dok se zagrevaju i hlade. To je veoma neobično i nije viđeno u drugim svetovima solarnog sistema.
Opservacije su inspirisane idejom astronoma Sija Džanga sa Kalifornijskog univerziteta u Santa Kruzu, iznetom 2017. godine.
On i kolege su samouvereno pretpostavili da bi sumaglica – ako hladi Pluton – trebalo da emituje jako zračenje u srednjem infracrvenom području. Stoga bi infracrveni teleskop trebalo da može da „vidi“ taj fenomen.
„Bili smo zaista ponosni pošto su nove opservacije potvrdile naše predviđanje. U nauci o planetama nije uobičajeno da neka hipoteza bude potvrđena tako brzo, u roku od samo nekoliko godina“, kaže Džang.
Pluton, Haron i nihove atmosfere
Atmosfera Plutona je hemijski bogata mešavina azota, metana i ugljen-monoksida. Nasuprot tome, Haron nema značajnu atmosferu, mada može doživeti sezonsko oslobađanje gasova.
Sumaglica koju vidimo na Plutonu na snimcima i u podacima dobijenim prilikom proletanja „Nju Horajzonsa“ je aktivan eksperiment u fotohemiji azota i metana. U tom pogledu, liči na sumaglice koje vidimo na Titanu.
Shvatanje kako taj eksperiment funkcioniše zahtevalo je dugotrajnije opservacije. „Vebovo“ osmatranje Plutona i Harona u 2022. fokusiralo je instrument za srednje infracrveno područje (MIRI) na sumaglice i atmosferu Plutona. Takođe su izvedena merenja oba sveta od 18, 21 i 25 mikrona.
Međutim, da bi zaista razumeli atmosfersku aktivnost na Plutonu, naučnici su želeli podatke samo o Plutonovoj atmosferi. Godine 2023, MIRI posvećuje pažnju Plutonu i obezbeđuje podatke o atmosferi i sumaglici u srednjem infracrvenom opsegu (4,9-27 mikrona). To je omogućilo potpuniju sliku atmosferskih promena i aktivnosti na Plutonu.
Rezultati su otkrili varijacije u površinskom termalnom zračenju – tj. promene temperature – i na Plutonu i na Haronu tokom njihovih rotacija.
Poređenjem ovih podataka sa termalnim modelima ta dva sveta, naučnici su uspeli da odrede čvrste granice termalne inercije, emisivnosti i temperature različitih regiona Plutona i Harona. Te odlike pokreću globalne distribucije leda na Plutonu i potiskuju materijal sa Plutona na Haron.
Sezonski ciklusi nepostojane distribucije leda po površini pokreću migraciju depozita leda širom Plutonove površine – kao da su razni depoziti leda „podignuti“ i premešteni na neko drugo mesto. Deo tog materijala takođe bude odvojen potpuno od Plutona i položen na Haron.
Koliko naučnici znaju, to se ne dešava nigde drugde u solarnom sistemu.
Kontrolisanje temperature
Novi podaci pokazuju da je Plutonova atmosfera specijalna među atmosferama planeta solarnog sistema. Njen ekvilibrijum zračenja energije – ravnoteža između dolazeće Sunčeve svetlosti i gubitka toplote u svemir – kontrolisan je prvenstveno česticama sumaglice umesto molekulima gasa.
Zbog toga je Pluton još zanimljiviji za istraživanje, kaže Džang. To takođe daje neki uvid u Zemljinu ranu atmosferu, koja je skoro potpuno bila od azota i mešavine ugljovodonika. Izučavanjem Plutonove sumaglice i hemije mogu se dobiti novi uvidi u uslove koji su učinili ranu Zemlju pogodnom za život.
„Vebova“ istraživanja su samo prvi korak ka razumevanju složenosti interakcije u Plutonovoj atmosferi, kao i njenom doprinosu materijalima nađenim na Haronu.
Pluton se nalazi na zaista specifičnom mestu u spektru ponašanja planetarnih atmosfera. To nam daje šansu da proširimo naše razumevanje kako se sumaglica ponaša u ekstremnim okruženjima.
I nije samo Pluton u pitanju. Znamo da Neptunov mesec Triton i Saturnov mesec Titan takođe imaju slične azotne i ugljovodonične atmosfere pune čestica sumaglice. Tako da treba da preispitamo i njihove uloge, kaže Džang.
(Telegraf Nauka/Science Alert)
Video: Projekat o osnaživanju Romkinja iz Srbije uzor evropske naučne zajednice, osvojio Grand Prize
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Srb
Jako vazno "otkriće" za nas na Zemlji. Posebno za prinos kukuruza. Sledeće godine očekujem otkrice da je ovo otkriće bilo pogrešno. Naučnici ce, po običaju, biti iznenađeni. Ali ostaju "naučnici".
Podelite komentar