• 0

Vreme čitanja: oko 2 min.

Da li je moguće pisanje novih zakona fizike? Naučnici otkrili maksimalnu brzinu crnih rupa koje se sudaraju

Vreme čitanja: oko 2 min.

Najveća moguća brzina trzaja za crne rupe prevazilazi 102 miliona kilometara na sat, što je otprilike desetina brzine svetlosti

  • 0
Crne rupe Foto: ESO/Cover Images/INSTARimages.com / INSTAR Images / Profimedia

Naučnici su identifikovali maksimalnu brzinu najekstremnijeg tipa sudara u svemiru. Prema novom istraživanju, „najveća moguća brzina trzaja“ crnih rupa koje se sudaraju prevazilazi neverovatnih 102 miliona kilometara na čas, što je otprilike desetina brzine svetlosti. Ovaj vrhunac u brzini događa se kada se dve crne rupe ili spajaju ili razbijaju prilikom prilaska, tvrdi se u studiji objavljenoj u žurnalu Physical Review Letters.

Istraživači se sada nadaju da će uspeti matematički da dokažu da ova brzina ne može biti prevaziđena korišćenjem jednačina Alberta Ajnštajna iz opšte teorije relativnosti, što može imati uticaja na osnovne zakone fizike, piše Space.com.

- Mi smo samo zagrebali po površini nečega što bi moglo da ima mnogo univerzalniji uticaj. Ovo otkriveno „ograničenje brzine“ moglo bi postati deo većeg seta zakona fizike koji bi uticao na razumevanje svega, od najmanjih do najvećih objekata u svemiru – rekao je za LiveScience Karlost Lusto, profesor matematike i statistike Instituta tehnologije Ročester u SAD.

Kada se dve crne rupe približe jedna drugoj, one se ili spoje ili skrenu oko zajedničkog centra mase pre nego što se udalje jedna od druge. Da bi identifikovali „najveću moguću brzinu trzaja“ crnih rupa koje se razdvajaju, Lusto i njegov saradnik Džejms Hili, takođe sa Instituta tehnologije Ročester, koristili su superkompjutere da izvedu brojne numeričke simulacije. Ove kalkulacije zasnovane su na jednačinama opšte teorije relativnosti koje objašnjavaju kako se dve bliske crne rupe razvijaju. Lusto je objasnio da iako su naučnici počeli da rade na ovim jednačinama pre 50 godina, numeričke tehnike predviđanja veličine gravitacionih talasa koji nastaju u takvim sudarima nisu bile razvijene do 2005, samo 10 godina pre nego što su sami gravitacioni talasi prvi put detektovani pomoću opservatorije LIGO.

Od tada, LIGO je zabeležio skoro 100 sudara crnih rupa. Poredeći podatke jedne od tih kolizija sa podacima otkrivene su ekcentrične ili eliptične putanje crnih rupa. Prethodno su naučnici mislili da crne rupe prilaze jedna drugoj spiralno, u skoro cirkularnim orbitama, rekao je Lusto. Otkriće eliptičnih orbita proširilo je opseg mogućih sudara i nateralo ih da pogledaju ekstremnije scenarije.

- Ono što smo želeli je da pomerimo granice ovih sudara – rekao je Lusto.

Oni su sproveli 1.381 simulaciju, od kojih je za svaku bilo potrebno između dve i tri nedelje, i otkrili su vrhunac brzine u mogućem trzaju kod crnih rupa sa suprotnim rotacijama kada prolaze jedna raj druge. Dok crne rupe šalju gravitacionu radijaciju u svim pravcima, one sa suprotnim rotacijama iskrivljuju tu radijaciju i time se stvara potisak koji dovodi do brzine trzaja.

- Trzaj crnih rupa nakon spajanja je kritičan deo njihove interakcije – rekao je za LiveScience Imre Bartos, profesor fizike na Univerzitetu Floride.

(Telegraf Nauka/Space.com/LiveScience)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>