Otkrili 31 novu vrstu za samo 2 nedelje: Neverovatan rekord naučnika kraj obala Brazila
Naučna ekspedicijau međunarodnim vodama kod obala Brazila otkrila je 31 novu morsku vrstu za samo dve nedelje. To bi, prema istraživačima, moglo da predstavlja rekord u brzini identifikacije novih vrsta, saopštili su učesnici projekta pod upravom Okeanografskog instituta Šmit.
Ekspediciju je predvodio međunarodni tim od oko 20 naučnika iz Sjedinjenih Američkih Država, Australije, Brazila i Japana, kojim upravlja Institut Šmit uz podršku Univerziteta Zapadne Australije i drugih institucija.
Istraživanja su, piše Gardijan, sprovedena sa broda Falkor u srednjim slojevima okeana između morskog dna i površine, području koje naučnici smatraju najvećim staništem na Zemlji, koje obuhvata oko 90 odsto životnog prostora planete i koje je do sada relativno slabo istraženo.
Među otkrivenim vrstama nalaze se različiti morski organizmi, uključujući rakolike amfipode, brze crvolike organizme, devet vrsta meduza, sedam sifonofora - kolonijalnih organizama srodnih meduzama i koralima, sedam vrsta češljastih želea, četiri larvacee koje žive u sluzavim strukturama, kao i dva velika jednoćelijska organizma iz grupe rizarija.
Glavna naučnica ekspedicije Karen Ozborn iz Nacionalnog muzeja prirodne istorije u Vašingtonu izjavila je da je područje srednjeg sloja okeana "prepuno izuzetnih životinjskih vrsta o kojima se veoma malo zna".
- Bilo je veoma uzbudljivo. Ovo područje ranije nije bilo istraženo na ovaj način, pa je postojala velika mogućnost otkrića novih vrsta. Ovo je sigurno blizu rekorda po broju novih životinja otkrivenih u tako kratkom vremenu - navela je Ozbornova.
Poseban tehnološki napredak u ekspediciji predstavljao je upotreba mikroskopa sa konfokalnim sistemom i rotirajućim točkom, nazvanog "Squid", koji omogućava posmatranje ćelijske strukture živih mikroorganizama u realnom vremenu, napominje britanski list. Prema rečima naučnika, ovaj sistem omogućava da se prvi put na brodu posmatra interakcija ćelija, razmena materijala i formiranje struktura, što je ranije zahtevalo višenedeljnu laboratorijsku pripremu.
Istraživači su koristili i eksperimentalne sisteme za snimanje, genetsku analizu i tim taksonomskih stručnjaka za brzu identifikaciju vrsta.
Ekspedicija je takođe doprinela razumevanju kretanja morskih organizama i njihovog uticaja na globalne procese, uključujući apsorpciju ugljenika u okeanima.
- Ono što je do sada otkriveno samo je vrh ledenog brega. U okeanima postoji ogroman broj organizama koji na različite načine rešavaju životne izazove. Možemo mnogo da naučimo od njih - naglasila je Ozbornova.
(Telegraf Nauka/Tanjug)
Video: Intervju sa Edvardom Fergusonom
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.