![Odontodactylus scyllarus Odontodactylus scyllarus](https://xdn.tf.rs/2025/02/07/profimedia-0654591771-670x447.webp)
Ovo stvorenje ima najbrži udarac na svetu: Konačno otkriveno kako njegov „buzdovan“ dostiže brzinu metka
Jedan od najstrašnijih račića evoluirao jako da zadaje smrtonosni udarac plenu a da ne ošteti svoje telo, a naučnici konačno znaju kako. Studija objavljena u žurnalu Science otkriva da ekstremitet za udaranje šarene morske bogomoljke Odontodactylus scyllarus – poznat i kao raptorni „buzdovan“ – ima višeslojnu strukturu koja omogućuje apsorbovanje udarnih talasa koje generiše kada razbija oklop puževa i drugih račića.
Otkriće bi moglo da bude inspiracija za dizajn veštačkih materijala sa korisnim svojstvima, rekla je za Nature Marun Abi Ganem, koautorka studije i fizičar CNRS koji proučava biomaterijale na Univerzitetu u Lionu.
Kako se dodaje, moglo bi da se koristi za hirurške implantate koji skupljaju energiju u formi ultrazvuka ili za mehaničke filtere za mobilne telefone i drugu elektroniku.
Abi Ganem i njene kolege analizirale su raptorni „buzdovan“ šarene morske bogomoljke, vrste koja živi u Indijskom i Tihom okeanu.
Egzoskelet „buzdovana“, koji ima prirodne polimere zvane hitin i mineral sličan ljudskim kostima i zubima, ima tri sloja. Srednji se sastoji od vlakana hitina organizovanih u „Buligandovu strukturu“. U tom sloju vlakna su poređana kao gomile olovki. Još 2015. naučnici su sugerisali da ova struktura daje „buzdovanu“ sposobnost apsorpcije šoka. Prema teoriji, ovaj sloj deluje kao filter koji hvata udare, koji su jako opasni, i koncentriše ih u nalet od samo jedne nanosekunde.
Naučnici nove studije su dokazali da je to tačno i to korišćenjem ultrazvuka.
- Ovo je sad potencijal za dizajniranje materijala po prirodnom dizajnu – rekao je Nikola Pugno, naučnik sa Univerziteta u Trentu.
Udarac „buzdovana“ ima brzinu od 80 kilometara na sat i to je najbrži udarac na svetu. Ubrzanje je slično ubrzanju zrna kalibra .22 ispaljenog iz pištolja.
(Telegraf Nauka/Nature)
Video: Razgovor sa Gregom Gejdžom, čovekom koji zna kako naš mozak radi
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.