• 0

Vreme čitanja: oko 1 min.

Evropske šumske biljke migriraju na zapad – azot je glavni uzrok

D. M.

Vreme čitanja: oko 1 min.

Novo istraživanje otkriva da azotno zagađenje, i u manjoj meri klimatske promene, neočekivano predstavlja glavni uzrok iznenađujućih pomeranja distribucije biljaka na zapad.

  • 0
kiseljača, Oxalis acetosella Foto: Wikipedia/Jörg Hempel, CC BY-SA 3.0 DE

Nedavna studija Nemačkog centra za integrativno istraživanje biodiverziteta pokazala je da se mnoge vrste evropskih šumskih biljaka kreću na zapad zbog visokih nivoa azota, nasuprot uobičajenom verovanju da su klimatske promene primarni uzrok kretanja biljaka na sever. Ovaj nalaz menja naše razumevanje kako faktori životne sredine, a naročito azotno zagađenje, utiču na biodiverzitet.

Dok se obično pretpostavlja da rastuće temperature guraju mnoge vrste ka hladnijim, severnijim oblastima, ovo istraživanje pokazuje da su pomeranja na zapad 2,6 puta verovatnija nego pomeranja na sever.

Glavni uzrok su visoki nivoi azota od atmosferskog zagađenja, što omogućava brzo širenje biljaka koje podnose azot, uglavnom iz istočne Evrope. Rasprostiranje ovih vrlo kompetitivnih vrsta u oblastima sa visokim nivoima azota često se dešava na štetu specijalizovanijih vrsta biljaka.

Rezultati istraživanja ističu da su obrasci budućeg biodiverziteta posledica složenih interakcija brojnih promena životne sredine, a ne samo klimatskih promena. Razumevanje tih složenih interakcija bitno je za zaštitu biodiverziteta i funkcionisanje ekosistema.

Distribucije evropskih šumskih biljaka pomeraju se prosečnom brzinom od 3,56 kilometara godišnje. Na zapad se pomera 39% vrsta. Pomeranje na sever je primećeno samo kod 15% vrsta.

Azotno zagađenje, a ne klimatske promene, predstavlja glavni faktor u pomeranju evropskih šumskih biljaka na zapad.

Istraživanje je analiziralo promene u oblasti distribucije 266 vrsta šumskih biljaka širom Evrope tokom nekoliko decenija, a prva merenja su izvršena 1933. godine na nekim lokacijama.

Nekoliko najčuvenijih šuma Evrope je obuhvaćeno istraživanjem, uključujući prastaru Bjalovješku šumu u Poljskoj.

(Telegraf Nauka/EurekAlert)

Video: Prirodnjački muzej dobija svoju zgradu posle 130 godina

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>