• 0
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 2 min.

Evropa je kontinent koji se najbrže zagreva: Da li smo spremni za predstojeću katastrofu?

 ≫ 

Vreme čitanja: oko 2 min.

Ekstremna vrelina, suše, šumski požari i poplave, koje smo imali prethodnih godina, biće sve gori i po najoptimističknijim scenarijima, pokazala istraživanja naučnika

  • 0
Italja požari, Sicilija, Italy Wildfires Veliki požari na Siciliji... Foto: Tanjug/AP

Evropa je kontinent koji se najbrže zagreva, ali su vlade previše spore u preduzimanju akcija koje bi smanjile neminovne rizike zbog klimatskih promena. Mnogi od tih rizika, koji, između ostalog, prete bezbednosti hrane i finansijskoj stabilnosti, već su dostigli kritične nivoe i mogli bi da ba dovedu do katastrofe ako ne preduzmemo hitne i odlučne akcije, pokazalo je istraživanje Roberta Bizbroka i Simone Pede sa Univerziteta u Vageningenu.

Ekstremna vrelina, suše, šumski požari i poplave, koje smo imali prethodnih godina, biće sve gori na prostorima Evrope čak i po najoptimističknijim scenarijima zagrevanja. Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) objavila je prvu Evropsku procenu klimatskih rizika (EUCRA) kako bi se identifikovali prioriteti u adaptaciji na klimatske promene, navodi Phys.org.

Prema proceni, adaptacija u evropskim zemljama ne drži korak sa brzinom kojom skaču rizici. U mnogim slučajevima postojeće adaptacije neće biti dovoljne, a hitne akcije su neophodne.

Poplave u Italiji, Italija Poplave u Italiji... Foto: Tanjug/AP

- EUCRA je prva procena rizika koja prihvata činjenicu da nisu svi klimatski rizici u Evropi samo posledica klimatskih promena, već i nespremnosti društva na njih. Klimatske projekcije su osnova da shvatimo šta može da se desi. Ali planiranje budućih adaptacija zahteva da nam bude jasno da su mnogi rizici već na kritičnom nivou – rekla je Simona Pede i dodala:

- Zašto čekati da se ostvare klimatske projekcije? Sa mogućnostima velikih promena, oni koji donose odluke moraju da prestanu samo da reaguju na katastrofe koje se dešavaju nakon velikih poplava ili jakih suša i počnu da se pripremaju za klimatske adaptacije. Hitno nam je potrebna promena načina razmišljanja.

Evropska procene klimatskih rizika

Ekosistem: Skoro svi rizici po ekosistem zahtevaju hitne mere i više akcije, a posebno su veliki rizici po morske i priobalne ekosisteme.

Hrana: Rizici vrelih talasa i suše već utiču na useve u južnoj Evropi, ali je velik rizik i za zemlje u centralnom delu kontinenta.

Zdravlje: Vreli talasi su najopasniji klimatski rizik za ljudsko zdravlje. Posebno su ugroženi radnici na otvorenom, stari, ljudi koji žive u lošim kućama…

Infrastruktura: Sve češće ekstremne vremenske promene povećavaju rizik za energetske sisteme, vodovode i transport.

Ekonomija: Evropski finansijski sistem može biti ugrožen zbog klimatskih ekstrema, osiguranja, pozajmica, poskupljenja hrane…

(Telegraf Nauka / Phys.org)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>