• 0
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 2 min.

Podvodna lavina uništila je sve pred sobom: Erupcija vulkana Tonga napravila potpuni haos na okeanskom dnu

 ≫ 

Vreme čitanja: oko 2 min.

Nakon erupcije vulkana Hunga Tonga u vazduh je, do visine od 58 kilometara, izbačeno oko 6 kubnih kilometara stena i pepela, koje su zatim pale na zemlju i izazvale lavinu u okeanu, a ona je dostigla brzinu od 122 kilometra na sat

  • 0
Tonga  erupcija vulkana Erupcija vulkana na Santoriniju bila je 15 puta jača od erupcije Hunga Tonge (na slici)... Foto: Profimedia/EyePress via AFP

Erupcija vulkana Hunga Tonga u Tihom okeanu 14. januara prošle godine dovela je do najbržih podvodnih kretnji koje su ikad zabeležene, tvrde naučnici. Ogromne količine stena, pepela i blata kretale su se po dnu okeana brzinama od 122 kilometra na sat i uništile su sav morski život na svom putu, pokazalo je istraživanje objavljeno u žurnalu Science, piše Phys.org.

Erupcija, inače najmoćnija zabeležena modernom seizmološkom opremom, pokrenula je smrtonosni cunami, kao i kretnje materijala po morskom dnu nalik na lavine i one su oštetile podvodne telekomunikacione kablove za vezu Kraljevine Tonge sa ostatkom sveta, navodi BBC.

Podvodna erupcija već je postavila mnoge rekorde: Hunga Tonga je izbacila pepeo u visinu od čak 58 kilometara, izazvala je najveće poremećaje u atmosferi otkako se erupcije mere i pokrenula najintenzivniju oluju sa više od 2.600 munja po minuti.

Tim naučnika koje su predvodili stručnjaci iz britanskog Nacionalnog okeanografskog centra (NOC) koristio je vreme i lokaciju razaranja kablova da proračuna brzinu podvodne lavine.

- Vulkanska erupcija izbacila je materijal u visinu od 58 kilometra, pa je sve to palo nazad u vodu i na strme podvodne padine. Brzina i snaga struja bila je toliko velika da su se kretale po dnu okeana najmanje 100 kilometara i da su tako uništile kablove – rekao je Majk Kler iz NOC i jedan od autora studije, navodi Phys.org.

Kako se navodi u studiji, ove podvodne lavine bile su brže od onih koje su pokretali zemljotresi, poplave ili oluje.

Naučnici su znali da je u vazduh izbačeno oko 6 kubnih kilometara stena i pepela, kao i da je ta količina materijala morala da se vrati u okean, ali tek sada su uspeli da mapiraju kretanje i odrede brzinu. Relativno blizu vulkana postojala su dva seta kablova, jedan koji je povezivao Kraljevinu Tongu sa globalnim internetom i drugi koji je slao taj signal lokalnim ostrvima. Domaći kablovi, koji se nalaze oko 50 kilometara od vulkana, prvi su nestali, oko 15 minuta nakon erupcije, dok su međunarodni kablovi, udaljeni od vulkana 70 kilometra, uništeni oko sat kasnije. Istraživači NOC navode da njihova istraga pokazuje da je u trenutku udara u lokalne kablove brzina te podvodne lavine bila između 73 i 122 kilometra na sat, dok je na daljem rastojanju gde je udarila u međunarodne kablove njena brzina bila od 47 do 51 kilometar na sat. Primera radi, brzina snežnih lavina na planinama može da dostigne brzine od 250 kilometara na sat, ali se one kreću po vazduhu, dok je kretanje po vodi mnogo teže.

- Mnogi vulkani se nalaze na dnu okeana, ali malo njih se prati, što znači da rizik po ostrvske zajednice i kritičnu infrastrukturu nije dobro shvaćen – rekla je Izobel Jio, vulkanološkinja NOC i jedna od glavnih autorki studije.

(Telegraf Nauka/BBC/Phys.org)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>