Na ranču pronađen savršeno očuvani ti-reks: Detalji su tajna, ali menja se sve što se znalo o „kralju tirana“
Delimičan, ali savršeno očuvani skelet tiranosaurusa reksa (Tyrannosaurus rex) pronađen na ranču u Vajomingu mogao bi da promeni način na koji naučnici zamišljaju jednog od najčuvenijih dinosaurusa, takozvanog „kralja guštera tirana“, piše Cowboy State Daily.
Primerak star 67 miliona godina, nazvan Reks Junior, pronađen je na ranču Zerbst blizu Njukasla u Vajomingu devedesetih godina prošlog veka i trenutno se proučava na Univerzitetu u Čikagu, u njihovoj Laboratoriji za fosile.
– Rekli su mi da bi ovo mogao da bude izuzetan primerak. Dve decenije kasnije, konačno sam shvatio koliko je zapravo bio izuzetan – rekao je za Cowboy State Daily paleontolog Pol Sereno.
Pol Sereno: Sve što ću sad da kažem je da ne vidimo krljušti
Primerak iz „zone mumija“
Mnogi detalji o Reksu Junioru su tajna, sve do objavljivanja rada, ali paleontolog je naglasio da bi ovaj primerak iz takozvane „zone mumija“ mogao da redefiniše ono što se zna o ti-reksu, i o spoljnom izgledu i o unutrašnjosti.
– Sve što ću sad da kažem je da ne vidimo krljušti – naglasio je Sereno.
Sereno se susreo sa Reksom Juniorom na vrhu brda blizu Njukasla devedesetih. Erodiralo je iz formacije Lens, 67 miliona godina star sloj kamenja iz vremena kada su ti-reks i triceratops lutali Vajomingom.
Ti-reks je tada spakovan i poslat na ranč Zerbst. Vilijam Zerbst pomogao je paleontologu Čarlsu Sternbergu da iskopa mumificiranog edmontosaurusa na ranču još 1910. Njegov sin Leonard ohrabrivao je paleontologe da istražuju na ranču, što je dovelo do spektakularnih otkrića triceratopsa i edmontosaurusa.
– Radio sam na ranču Zerbst i dobro sam upoznao porodicu. Oni znaju zemlju, kao mnogi rančeri, i znali su da je nešto zanimljivo na vrhu brda – rekao je Sereno.
Kristen Zerbst, Leonardova ćerka, spomenula je to Serenu.
– Našao sam intervju sa Leonardom Zerbstom koji je pričao o dinosaurusu na brdu. Objavljen je 1952 – rekao je Sereno.
Misteriozni vrh brda
Drugi paleontolozi dolazili su do misterioznog vrha brda tokom godina, mislili su da je tu još mumificiranih edmontosaurusa. Sereno je bio prvi koji ga je izvukao.
– Kopao sam i video spojnicu dve male kosti, pa još dve male kosti, pa još dve male kosti. Tad sam shvatio da je to ti-reks, da može da bude samo ti-reks – rekao je Sereno.
Što je važnije, prepoznao je da su to kosti koje nisu nikad pronađene netaknute na drugom skeletu tiranosaurusa reksa.
– Te male kosti bile su gastralije, deo rebara oko stomaka i bile su na svom mestu. Video sam liniju koja ih je spajala u sedimentu – ispričao je paleontolog.
Veliko otkriće je očuvana desna ruka, sa svakom koskom na svom mestu.
– To je jedina potpuna ruka ti-reksa sa podlakticom koja je do sada pronađena. Svaka kost je na svom mestu. Bio sam potpuno šokiran – rekao je Sereno.
Priprema Reksa Juniora i dalje je u toku.
– Izgleda da imamo obe ruke, rozo i osnovu vrata. Postoji pet ili šest malih blokova koji se uklapaju u to. I možemo da vidimo koleno koje dolazi do grudi, tako da ćemo verovatno imati i celu desnu nogu. Nažalost, lobanja je izgubljena u eroziji – rekao je Sereno.
Sereno je naveo da je skelet trodimenzionalno očuvan, sa kostima koje su ostale u neobično živopisnim položajima. On veruje da je životinja možda bila živa zatrpana tokom poplave, mada to ostaje samo njegovo tumačenje dokaza.
Živ zatrpan u poplavi
– Lično verujem da je bio živ zatrpan u poplavi. Mislim da nije bio lešina. Izgleda kao da je disao kada je iznenada zatrpan, kao da nije imao šansu da pobegne – rekao je on.
Sereno je dodao da istraživači ispituju delove koji bi mogli pružiti informacije o integumentu Reksa Juniora – spoljašnjem omotaču životinje – ali se nalazi čuvaju u tajnosti pred predstojeća istraživanja.
– Imamo izvanrednu priliku, sa mumijom najvećeg predatora koji je ikada hodao licem zemlje, da razumemo više o položaju njegovog tela i, možda, njegovom integumentu – rekao je on.
Sereno se nada da će objaviti nova istraživanja o Reksu Junioru i drugim dinosaurusima sa ranča Zerbst početkom 2027. godine.
– Nauka funkcioniše kao trag od mrvica hleba. To je bilo tu čitav vek, a priču tek sad počinjemo da shvatamo – rekao je on.
(Telegraf Nauka / Cowboy State Daily)
Video: Centar za promociju nauke dodelio sredstva za projekte popularizacije nauke
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.