Istraživači pacovima davali KOKAIN: Evo od čega je zavisilo kako su reagovali na njega

A. I.
A. I.    
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Kokain ima jak euforični efekat, ali mnogi korisnici doživljavaju neprijatne efekte nakon što prođe prvobitni osećaj nagrade. Ti neprijatni efekti služe kao kočnica za dalju upotrebu.

Istraživanja sugerišu da oni koji nastave sa zloupotrebom kokaina možda nemaju tako osetljivu prirodnu kočnicu pri upotrebi droge. Postoji li genetski uzrok za ovu varijabilnost?

Podstaknut prethodnim radom koji ukazuje na to da kokain aktivira ovu kočnicu u različitom stepenu kod različitih pacova, Tomas Džu sa Univerziteta Merilend u Baltimoru vodio je studiju koja istražuje genetsku naslednost ove osobine kod pacova, saopštilo je Društvo za neuronauku, a prenosi SciMEx.

Istraživači su prvo otkrili da standardni pacovi imaju različite odgovore na negativne efekte kokaina. Potomstvo pacova koji su bili najviše i najmanje osetljivi na neprijatnost kokaina takođe je imalo slično visok ili nizak nivo takvih odgovora. Testiranje nekoliko drugih genetski različitih sojeva pacova otkrilo je da su neki sojevi imali urođenu potrebu izbegavanja kokaina, dok su drugi to činili znatno manje, dok su treći bili negde između.

Istraživači su se zatim zapitali da li je naslednost ovog moždanog puta „kočnice“ specifična samo za upotrebu kokaina.

- Pitali smo se da li su možda životinje koje izbegavaju kokain generalno sklonije izbegavanju - zamislite ove pacove kao "sivka" u grupi – rekao je Džu.

Ali to nije bio slučaj - izbegavanje kokaina nije bilo u korelaciji sa izbegavanjem drugih negativnih stimulusa.

Prema istraživačima, ovaj rad sugeriše da različiti nasledni faktori mogu uticati na moždane puteve zadužene za neprijatna iskustva sa kokainom, odvojeno od naslednih faktora koji usmeravaju opšte ponašanje izbegavanja.

- Zavisnost se često posmatra kao „bolest povezana sa nagradom“, uz ideju da je „ova droga toliko privlačna da ne mogu da joj se oduprem i težiću ka njoj uprkos posledicama“. Ali mi smo počeli da razmišljamo o tome na drugačiji način. Neki pojedinci mogu osetiti posledice koje drugi uopšte ne osećaju, ili ih osećaju u manjoj meri! I to je ono što počinjemo da uviđamo – rekao je Džu.

Studija je objavljena u eNeuro.

(Telegraf Nauka/SciMEx)

Video: Prirodnjački muzej dobija svoju zgradu posle 130 godina

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>