
Kina mnogo ulaže u moždane čipove koji daju paralizovanim ljudima veću kontrolu
Spojevi mozga i kompjutera testirani u Kini imaju neke prednosti u odnosu na Neuralink i druge vodeće američke uređaje.
Dubokomoždani uređaj koji je omogućio čoveku bez udova da igra kompjuterske igrice jedan je od sve više mozak-kompjuter interfejsa (BCI) testiranih u Kini.
BCI sistem koji je razvila kompanija StairMed u Šangaju sličan je implantatima koje testira Neuralink Ilona Maska. U poređenju sa Sjedinjenim Američkim Državama, Kina nema dugu istoriju u toj oblasti i mnogi uređaji su pojednostavljene verzije onih koje su proizvele američke kompanije. Međutim, istraživanje BCI u Kini se razvija veoma brzo, kažu istraživači.
Napredak se odvija na nekoliko frontova, kao što su poboljšanje algoritama za dekodiranje nervnih podataka i implantacioni uređaji.
Kineska vlada je odredila sisteme mozak-kompjuter kao prioritetno polje inovacija i veliki novac se sliva u tu oblast. Mnogo mladih naučnika je uključeno u ovaj novi talas BCI u Kini i povezani su sa industrijom. Država takođe ima medicinsku infrastrukturu i populaciju za testiranje i validaciju tehnologija. Ostvareni napredak može biti koristan pacijentima i istraživačima širom sveta.
Jedan mozak-kompjuter uređaj koji se testira na ljudima je minimalno invazivan, bežični uređaj nazvan NEO, a može da obnovi kretanje šake kod osobe sa paralizom pomoću pneumatične rukavice. Osam sondi je postavljeno na tvrdu moždanu opnu, spoljašnju membranu oko mozga.
Prva osoba kod koje je uređaj primenjen, u oktobru 2023, mogla je da ojača i ubrza hvatanje, a sad, nakon 20 meseci života sa uređajem, može da ga koristiti da jede i pije. Zasad je 20 individua dobilo NEO implantat.
Pošto tehnologija sakuplja informacije o velikoj populaciji ćelija, rezolucija signala nije snažna kao kod sondi na većoj dubini koje beleže aktivnost individualnih neurona. Stoga je ovaj pristup pogodniji za kontrolisanje jednostavnih pokreta. Međutim, u zamenu se dobija minimalna invazivnost i dugotrajan rad uređaja.
Naučnici su u studiji iz februara opisali upotrebu efikasnih neuromorfnih čipova umesto konvencionalnih silicijumskih radi imitiranja načina na koji mozak dekodira moždane signale. To omogućava integraciju čipa u sondu i malu veličinu uređaja, kojem je potrebno manje energije i koji brže obrađuje informacije.
Drugi uređaj je zašao malo dublje u mozak. U julu 2024, implantirano je 256 sondi na nervni korteks žene sa epilepsijom. Nakon dve nedelje vežbanja, mogla je da koristi uređaj kompanije NeuroXess za društvene mreže i kontrolu invalidskih kolica.
Prošlog decembra, sonde su implantirane u ženu sa epilepsijom i tumorom u delu mozga koji procesuira jezik. Uređaj je koristila za komunikaciju na mandarinskom, brzinom od 50 reči u minuti sa kašnjenjem od 100 milisekundi – prvi put da je BCI tehnologija upotrebljena za dekodiranje mandarinskog u realnom vremenu. Prosečna osoba može govoriti brzinom od 150 reči u minuti, tako da ima prostora za napredak.
U junu je tim baziran u SAD upotrebio BCI sistem da bi omogućio čoveku da govori i čak peva u realnom vremenu, sa kašnjenjem od 10 milisekundi. Uređaj je registrovao intonaciju i visinu zvuka.
Postavljanje sonde duboko u mozak, rad kompanije StairMed, prvi je invazivni BCI klinički test u Kini. Uređaj uključuje implantaciju 64 fina senzora – stoti deo širine ljudske dlake. Oni prolaze nervni korteks i zakačeni su za mali uređaj koji se može napuniti energijom i prenosi informacije bežično. Prvi učesnik studije koristio je BCI sistem za igranje šaha i trkačke igrice na kompjuteru.
Ova tehnologija je još u ranoj fazi, kaže kompanija. Međutim, implantat zasad daje korisnicima dobru kontrolu elektronskog uređaja. Dugoročno gledano, u planu je spajanje BCI tehnologija sa inteligentnijim sistemima, tako da korisnicima služe za kontrolu ne samo kompjuterskog kursora, već i pametnih invalidskih kolica i naprednih robora, što je oblast u kojoj bi Kina mogla imati prednost nad SAD pošto njene mnoge kompanije rade na tom polju.
(Telegraf Nauka/Nature)
Video: Projekat o osnaživanju Romkinja iz Srbije uzor evropske naučne zajednice, osvojio Grand Prize
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.