![Havai, duga Havai, duga](https://xdn.tf.rs/2025/02/10/1739180402103-profimedia-0517658370-670x447.webp)
Ovo je svetska prestonica duge: Razlog za to su sunce, pljuskovi i čist vazduh
Veliki broj sunčanih sati, kratki pljuskovi i čist vazduh na Havajima stvaraju izuzetne uslove, među najboljima na svetu, za pojavu duga, koje su tako česte na tom ostrvu, piše AP.
Kako se navodi, duge se tako često pojavljuju na Havajima da su postale popularan simbol u svakodnevnom životu, pa se mogu videti naslikane na autobusima, zgradama, registarskim tablicama. Istovremeno, u imenima mnogih sportskih i univerzitetskih timova na Havajima sadržana je reč duga.
Zbog svega toga, profesor atmosferskih nauka na Univerzitetu Havaja u gradu Manoa, Stiven Basinger nazvao je to ostrvo "svetskom prestonicom duge". Prema njegovim rečima duge na tom ostrvu su možda najlepše na celoj planeti.
On je čak napravio i aplikaciju "RainbowChase" koja pomaže ljudima da pronađu duge na Havajima.
Pošto je njiihova pojava tako česta, u havajskom jeziku postoji čak 20 naziva za dugu, a u narodnoj tradiciji ostrva one predstavljaju božanske ili natprirodne sile.
Naučnik i savetnik za kulturu u Institutu za očuvanje prirode Havaja Sam Ohu Gona kaže da se duge smatraju simbolom Kanea, jednog od četiri vrhovna božanstva u havajskoj tradiciji.
Naučnici postavljaju pitanje da li će se broj duga smanjiti usled sve većih klimatskih promena, a jedna od njih, profesorka ekologije na Univerzitetu u Njujorku Kimberli Karlson, koja je neko vreme radila na Havajima, kaže da njene analize predviđaju da će do 2100. godine duge biti ređe u regionu Mediterana, Brazilu i delovima Centralne Afrike.
Istovremeno, područja kao što je Aljaska, u budućnosti će imati više kiša nego snega, pa će i pojava duga tu biti češća.
(Telegraf Nauka/Tanjug)
Video: Prirodnjački muzej dobija svoju zgradu posle 130 godina
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.