• 0
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 1 min.

Gen zvan „Stepen Kevina Bejkona“ obezbeđuje moguću osnovu za centralne igrače u grupnoj povezanosti

D. M.
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 1 min.

Biolozi i genetičari sa Uverziteta Toronto u Misisogi pronašli su moguću genetsku bazu za centralnog igrača u grupnoj povezanosti.

  • 0
dokb Foto: Nature Communications (2024). DOI: 10.1038/s41467-024-47499-8 (Creative Commons Attribution 4.0 International License)

Ranije istraživanje pokazuje da razne životinje formiraju društvene grupe koje se u nekim slučejevima ponašaju kao kolektiv: slonovska krda, na primer, ili jata ptica ili ljudi na sportskim ili muzičkim događajima.

Neka ranija istraživanja takođe sugerišu da takve grupe mogu da se formiraju i postupaju na određeni način samo zbog centralnih igrača. Nova studija otkriva da takvi centralni igrači možda imaju genetsku odliku koja ih čini pogodnim za tu ulogu, piše Phys.org.

Primetivši da vinske mušice učestvuju u kolektivnom ponašanju i takođe imaju relativno proste nervne sisteme, istraživači su pokušali da pronađu gene odgovorne za to što neke individue postaju centralni igrači.

Pomoću tehnika genske modifikacije eliminisani su izvesni geni individualnih mušica koje su smatrane centralnim igračima. Mušice su bez tih gena imale manje aktivnu ulogu u povezivanju grupe, što je rezultiralo manjom harmonijom.

Istraživači su otkrili dve varijante gena zvanog „Stepen Kevina Bejkona“ (dokb) – nazvanog po glumcu povezanom sa teorijom „šest stepeni separacije“ između bilo koja dva člana neke grupe, kao što su glumci.

„Šest stepeni separacije“ predstavlja ideju da su svi ljudi razdvojeni sa maksimalno šest društvenih veza – bilo koja dva čoveka se mogu povezati u maksimalno šest koraka. Ovaj koncept je poznat i kao „pravilo šest rukovanja“.

Takođe je otkriveno da dodavanje tih gena drugim necentralnim igračima ima tendenciju da ih uzdigne do centralnije uloge u grupnom ponašanju.

Istraživači napominju da su dokb geni bili deo centralnog nervnog sistema, što sugeriše da bi druge životinje, poput ljudi, takođe mogle imati slične genske varijante.

Nalazi mogu poslužiti kao polazna tačka za nove vrste istraživanja na polju društvenih mreža i uzajamnih odnosa između individua u grupama.

(Telegraf Nauka/Phys.org)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>