• 3
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 2 min.

Da li školske uniforme donose više štete nego koristi? Evo šta su utvrdili naučnici

 ≫ 

Vreme čitanja: oko 2 min.

Ideja da različiti polovi treba da nose različitu odeću se menjala mnogo tokom vekova

  • 3
Školske uniforme Foto: Chris Ryan / Caia Image / Profimedia

U školama i na radnim mestima dugo se raspravlja o prednostima i manama strogog kodeksa oblačenja. Dok mnogi tvrde da školske uniforme stvaraju osećaj jedinstva, povećavaju pažnju i dovode do boljih rezultata, novo istraživanje objavljeno u International Journal of Educational Research sugeriše da školske uniforme takođe normalizuju mizoginiju, homofobiju, transfobiju i rasizam, piše Phys.org.

Ove posledice mogu da imaju dugoročni efekat na pogođene studente i ne smeju biti ignorisane, rekla je Vendi Kaming-Potvin, profesorka Univerziteta Merdok.

Ideja da različiti polovi treba da nose različitu odeću se menjala mnogo tokom vekova. Do kraja 19. veka zapadnjačka deca su nosila duge tunike bez obzira na pol. U 17. veku, aristokrate i aristokratkinje su nosili blještave šešire i odeću od svile i čipke. Roze je bila jaka, muška boja, a plava nežna i damska.

- Danas neki istraživači sugerišu da je muška odeća napravljena da bude konforna, a veći deo ženske mode je previše restriktivan i nepraktičan. Jedan od primera toga je nedostatak džepova na ženskoj odeći. Ili postojanje samo lažnih džepova – rekla je Vendi Kaming-Potvin.

U školskom okruženju, objašnjava ona, uvpđenje odeće po rodnim ulogama može disproporcionalno da utiče na đake. Dužina suknji, na primer, često je striktno određena, ali slično pravilo za dečake. U mnogim slučajevima suknje ili pantalone mogu da nose samo rodovi za koje se to smatra primerenim. A nisu svi, dodaje se, ljubitelji ovih strogih pravila.

Studenti jedne srednje škole u Kanadi napravili su pokret na društvenim mrežama slikajući dečake u suknjama. Oni su protestovali protiv strogih pravila, tvrdeći da ona promovišu seksizam, homofobiju i toksični mačizam.

Nekoliko studija je iznelo dokaze o pozitivnim efektima školskih uniformi poput akademskog uspeha i bolje pažnje. Neke škole veruju da uniforme smanjuju nasilje povezano sa bandama. Vendi Kaming-Potvin veruje da je potreban „holistički pristup“.

- Iz moje perspektive, postoje i koristi i mane školskih uniformi. Pravila oblačenja bi trebalo da budu integrisana zajedno sa politikom jednakosti, različitosti i inkluzije. Dobrobit dece mora da bude na prvom mestu – rekla je ona.

(Telegraf Nauka/Phys.org)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Nebojša

    3. januar 2024. | 16:28

    Ovo nije nauka nego propaganda LGBT i to podmukla i bezobrazna. POSTOJE SAMO 2 POLA I KRAJ.

  • Tata Mata

    3. januar 2024. | 15:54

    Ma kakva šteta, uniforme imaju samo dobru stranu: uvode red, disciplinu i brišu razlike u socijalnom statusu

  • Ксенија

    3. januar 2024. | 22:30

    Како год, нема ни једног разлога против униформу као таквих. Једино у Србији униформе представљају проблем, што је озбиљан разлог да се психолози и социолози позабаве менталним стањем нације

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>