Nada za lečenje psorijaze, dermatitisa, skleroderme… Napravljena najnaprednija replika ljudske kože

A. I.
A. I.    
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Naučnici sa Univerziteta u Kvinslendu uspeli su da stvore, kako tvrde, najnapredniju repliku ljudske kože na svetu u laboratoriji u Kvinslendu. Nadaju se da bi ova tehnologija mogla da bude korišćena za proučavanje retkih genetskih kožnih bolesti koje pogađaju hiljade Australijanaca.

Istraživači sa Univerziteta u Kvinslendu koristili su matične ćelije za kreiranje replike ljudske kože, koja sadrži krvne sudove, kapilare, folikule kose, slojeve tkiva i imunološke ćelije, prenosi australijski ABC.

Direktor instituta Kijaraš Kosrotehrani rekao je da su organoidi kože (minijaturizovana i pojednostavljena verzija organa koja imitira ključnu funkcionalnu, strukturnu i biološku složenost tog organa) razvijani šest godina i da bi mogli da donesu revoluciju u transplantacijama kože, lečenju rana i proučavanju kožnih bolesti.

- Verujemo da će ovo otvoriti potpuno nova vrata za pronalaženje novih tretmana za niz retkih bolesti koje pogađaju mnoge roditelje sa bolesnom decom - rekao je Kosrotehrani.

Viši istraživač doktor Abas Šafije naveo je da je ovo napredak u odnosu na prethodne modele kože koji su sadržavali samo tanki sloj kože i jedan tip ćelija.

- Posedovanje vaskularnih i imunoloških komponenti omogućava nam da modelujemo bolesti u laboratoriji i nadamo se da ćemo razviti nove lekove za njihovo lečenje - rekao je Šafije.

Istraživači se nadaju da će ovo unaprediti proučavanje širokog spektra uobičajenih kožnih bolesti kao što su psorijaza, atopijski dermatitis i skleroderma, kao i retkih genetskih bolesti.

- Ovi organoidi koje smo razvili, a koji sadrže sve komponente kože, sada će nam zaista otvoriti oči u pogledu onoga što se dešava i kako možemo da popravimo stvari - rekao je profesor Kosrotehrani.

Ova istraživanja takođe mogu da pomognu u poboljšanju transplantacija kože, koje su ključne za ozbiljne opekotine, rane ili određene hirurške zahvate, iako su istraživači napomenuli da će to biti deo budućih istraživanja.

Kvinslend ima najvišu stopu obolelih od raka kože u svetu, a kod više od 3.600 ljudi godišnje se digajnostifikuje melanom.

- Uvek govorimo o opekotinama i povredama od trauma, ali ono što je mnogo češće zapravo je transplantacija koja se vrši prilikom lečenja raka kože - rekao je profesor Kosrotehrani.

Profesorka Alison Kovin sa Univerziteta Južna Australije, stručnjak za regenerativnu medicinu i istraživač na terapiji antitela za obolele od epidermolize bullosa (EB), retke genetske bolesti koja čini kožu veoma krhkom i sklonom, stvaranju plikova, rekla je da organoidi kože imaju potencijal da postanu koristan korak u lečenju retkih kožnih bolesti.

Studija je objavljena u Wiley Advanced Healthcare Materials.

(Telegraf Nauka/Tanjug)

Video: Razgovor sa Gregom Gejdžom, čovekom koji zna kako naš mozak radi

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>