
Rak i autoimune bolesti mogao bi da leči ili spreči jedan protein: Otkriće naučnika daje nadu
Protein u imunosistemu programiran da štiti telo od gljivičnih infekcija takođe je odgovoran za pogoršanje nekih autoimunih bolesti poput sindroma iritabilnih creva, dijabetesa tipa 1, ekcema i drugih hroničnih oboljenja, pokazalo je novo istraživanje naučnika sa Nacionalnog univerziteta Australije. Ovo otkriće, objavljeno u Science Advances, moglo bi da utre put stvaranju novih i efikasnijih lekova bez teških neželjenih efekata postojećih tretmana.
Naučnici su otkrili do sada nepoznatu funkciju proteina, poznatog kao DECTIN-1, koji u prigušenom stanju ograničava proizvodnju T-ćelija ili takozvanih ćelija čuvara u imunosistemu.
Ove ćelije su ključne u sprečavanju autoimunih bolesti jer potiskuju efekte hiperaktivnog imunosistema, koji može biti ekstremno opasan ako se ne reguliše na pravi način.
Imunosistem štiti telo od infekcija, ali u ekstremnim slučajevima postane preaktivan i pokreće odbrambeni sistem tela da se bori protiv sebe samog, piše MedicalXpress.
- Kada se to dogodi, imunosistem pogrešno prepoznaje zdrave ćelije kao pretnju, što dovodi do napada na telo i pokreće autoimunu bolest. Iako protein DECTIN-1 pomaže u borbi protiv gljivičniih infekcija, u svom prigušenom stanju takođe su odgovorne za pogoršanje teških autoimunih bolesti. Ukoliko shvatimo kako i zašto prigušena verzija ovog proteina izaziva autoimune bolesti kod pacijenata, bićemo korak bliže razvijanju efikasnih lekova i ponuditi novu nadu za više od milion Australijanaca koji pate od neke autoimune bolesti – rekla je dr Sintija Turnbul sa Nacionalnog univerziteta Australije.
Naučnici veruju da mogu da kontrolišu imunosistem ako uključuju i isključuju protein DECTIN-1.
- Uključivanje proteina smanjilo bi intenzitet odbrane imunosistema, što bi moglo da se koristi za lečenje autoimunih bolesti. S druge strane, isključivanje proteina moglo bi da pojača intenzitet imunosistema i pojača odbramneni mehanizam da leči potpuno drugi tip bolesti – rekla je prof. Karola Vinuesa sa Instituta Frensis Krik.
Dr Turnbul misli da sve to znači da bi DECTIN-1 mogao da ima ključnu ulogu u lečenju raka.
- Ćelije raka mogu da se maskiraju otpuštanjem pojedinih proteina i hemikalija u telo, što ih u suštini čini nevidljivim za prirodnu odbranu imunosistema. Mislimo da bi korišćenje lekova za isključivanje proteina DECTIN-1, u kombinaciji sa postojećim terapijama, mogli da aktiviramo imunosistem i pomognemo mu da identifikuje i napadne kancerogene ćelije – rekla je ona.
(Telegraf Nauka/MedicalXpress)
Video: Svečana dodela priznanja projektima građanskih naučnih istraživanja
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.