• 1

Vreme čitanja: oko 3 min.

Da li smo svesni još pre rođenja? Neverovatno istraživanje neuronaučnika o svesti beba

Vreme čitanja: oko 3 min.

Tim naučnika sa Koledža Triniti u Dablinu veruje da su otkrili dokaze da svest nastaje u trećem tromesečju ili odmah po porođaju

  • 1
Porodilište, novorođenče Foto-ilustracija: Shutterstock

Postoje dokazi da neka vrsti svesnog iskustva postoji prilikom rođenja, a možda čak i u kasnoj trudnoći, smatra tim istraživača sa Koledža Triniti u Dablinu i njihovih kolega iz Australije, Nemačke i SAD, preneo je sajt Neuroscience News.

Otkrića su upravo objavljena u žurnalu Trends in Cognitive Science i to pod nazivom „Svest u kolevci: O pojavi iskustva novorođenčeta“, a mogla bi imati klinički, etički i zakonski uticaj na mnoge stvari, smatraju autori.

- Iako je svako od nas jednom bio beba, svest novorođenčadi i dalje je misterija i nema jasnog pogleda na to kad i u kojoj formi se svest prvo pojavljuje. Neki teoretičari veruju u „kasni start“ i smatraju da su za svest neophodne kognitivne sposobnosti, koje se najranije javljaju pred prvi rođendan deteta. Drugi teoretirčari veruju u „rani start“, smatrajući da svest najverovatnije nastaje tokom rođenja ili odmah nakon njega, ali neki smatraju da se rađa i u trećem tromesečju trudnoće. Napredak na ovom polju je težak i to ne samo zato što postoje izazovi povezani sa prikupljanjem relevantnih bihejviorističkih i neuroloških podataka, ali i zbog nepouzdanosti proučavanja svesti kada ne postoji kapacitet za verbalni odgovor ili namerno ponašanje. Zato smo analizirali i empirijski i metodološki napredak na ovom polju, verujući da nova istraživanja ukazuju na „rani start“ kada je reč o nastanku svesti – navodi se u studiji.

Da bi pružili novi pogled na perspektivu pojave svesti, tim je nadogradio nedavna otkrića u naučnim istraživanjima svest. Kod odraslih, neki markeri otkriveni skeniranjem mozga ukazuju na razliku između svesti i njenog nedostatka, što se sve češće primenjuje u nauci i medicini. Ovo je prvi put da je pregled tih markera urađen kod novorođenčadi kako bi se procenila njihova svest.

- Naša otkrića pokazuju da novorođenčad mogu da integrišu senzorne i kognitivne odgovore u razvoju u koherentno svesno iskustvo kako bi shvatili akcije drugih i planirali sopstveni odgovor – rekla je Lorina Naci, profesorka Psihološke škole i vođa Grupe za istraživanje svesti i kognicije, kao i koautorka studije.

Studija baca svetlo i na to „kako je biti beba“. Znamo, piše Neuroscience News, da je vid mnogo slabije razvijen kod beba od sluha, na primer. Rad sugeriše da su bebe u svakom trenutku svesne manje stvari nego odrasli, da im je potrebno više vremena da shvate šta je ispred njih, ali da mogu lako da obrade različite informacije poput zvukova iz drugih jezika bolje nego kad malo ostare.

- Iako je problem identifikacije kada i u kojoj formi svest nastaje daleko od rešenja, novi napredak sugeriše da je polje istraživanja svesti novorođenčadi sada legitimno polje istraživanja. U suštini, neki noviji dokazi upućuju na to da svest ima „rani start“. Međutim, u ovom kontekstu to potencijalno znači da se ona javlja u prenatalnom periodu, naglašavamo da su oni iz kasnog trećeg tromesečja trudnoće, najčešće posle 35 nedelja. Naravno, postoji još mnogo toga što ne znamo – navodi se u studiji.

(Telegraf Nauka/Neuroscience News)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Видоје

    13. oktobar 2023. | 13:33

    Postoji više nivoa i vrsta svesti i prvo to treba definisati da bi se o tome razgovaralo. Sva živa bića imaju izvesnu vrstu i nivo svesti neophodne radi svog opstanka, počevši od najobičnijeg komarca ili muve pa do čoveka.

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>