• 0

Vreme čitanja: oko 1 min.

Erekcija uz pomoć smrtonosnog otrova brazilskog pauka: Naučnici razvijaju neobičnu kremu

Vreme čitanja: oko 1 min.

Istraživači se spremaju za kliničko testiranje, ali je pitanje da li će neko smeti ovo da proba

  • 0
Phoneutria nigriventer, lutajući brazilski pauk Lutajući brazilski pauk ili Phoneutria nigriventer... Foto: Daniel Heuclin / AFP / Profimedia

Naučnici razvijaju alternativu za vijagru i to od otrova pauka koji dovodi do dugotrajne erekcije nakon ujeda. Istraživači iz Brazila veruju da su uspeli da naprave sintetičku verziju ključnog molekula iz otrova lutajućeg brazilskog pauka ili Phoneutria nigriventer i nadaju se da će ga uskoro testirati na ljudima koji imaju problema sa erekcijom, javio je IFLScience.

Otrov ove vrste pauka je veoma opasan i dovodi do ekstremnog bola, drhtavice, grčeva, preteranog znojenja, aritmija… U nekim slučajevima on je i smrtonosan. Jedna od posledica ujeda ovog pauka je i erekcija kod muškaraca u trajanju od nekoliko sati. Naučnici upozoravaju da iako ovo nekome deluje bezopasno, reč je o vrlo neprijatnom iskustvu koje izaziva bol, a može doći i do trajnog oštećenja.

Istraživači sa Univerziteta Minas Žerais uspeli su da identifikuju bioaktivno jedinjenje koje dovodi do erekcije – peptid BZ371A – a onda su ga sintetizovali u laboratoriji. Posle preliminarnih testova na miševima, nadaju se početku druge faze kliničkih testova na muškarcima koji pate od impotencije.

Jedinjenje BZ371A biće korišćeno kao deo kreme koja se maže na penis, a zatim dovodi do gomilanja krvi, što dalje dovodi do erekcije, ali bez ikakvih nuspojava koje ima sam otrov pauke. Ipak, pitanje je da li će naći dobrovoljce za ovo testiranje.

- Testovi su za sada demonstrirali da jedinjenje radi sa minimalnim nanošenjem kreme i da ga nakon toga nema u krvotoku. Velika prednost je što kreme brže prolaze testiranja jer ima manje neželjenih efekata. Osim toga, i lek je pokazao da nema nikakvih neželjenih efekata čak ni kada se da kao injekcija u velikim dozama – rekla je Marija Elena de Lima, profesorka Univerziteta Minas Žerais, koja godinama proučava ovo jedinjenje.

(Telegraf Nauka/IFLScience)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>